Beč koristi svaki dio slobodnog prostora: Obnovljiva energija proizvodi se na poljima žita

Austrijska prijestolnica od 2019. godine testira kombinaciju proizvodnje obnovljive energije i uzgoja usjeva, ili skraćeno agrovoltaika.

Bolja iskorištenost poljoprivrednog zemljišta kao i dodatni profit od proizvodnje energije donijeli su zadovoljstvo kako poljoprivrednicima tako i gradskom energetskom preduzeću Wien Energie.

U sklopu testiranja, prije dvije godine izgrađeno je oko 400 vertikalnih dvostranih solarnih panela na polju žitarica u sjeveroistočnom predgrađu Beča kapaciteta 116 megavata, što predstavlja najveću agro-solarnu elektranu te vrste u Austriji.

Takozvani bifacijalni solarni paneli postavljeni u redove jedan pored drugog sunčevu svjetlost sa prednje i zadnje strane pretvaraju u električnu energiju. Poljoprivredni usjevi rastu između panela, dok razmak omogućava ulazak i rukovanje potrebnom poljoprivrednom opremom.

Foto: Wien Energie/Raphael Faschang

Da bi se zaštitili od oštećenja izazvanih poljoprivrednim aktivnostima, između panela i obradivog zemljišta postoji udaljenost od oko jednog metra, što pomaže i povećanju biodiverziteta.

Nakon izgradnje panela, poljoprivrednici su 2021. godine prvo posijali lucernu, vrstu velike djeteline, kako bi poboljšali kvalitet zemljišta. Uslijedile su razne vrste žitarica (pšenica, spelta i ječam) i soja, a ove godine eksperiment se nastavlja po principu rotacije usjeva. Beč će do kraja godine analizirati sve dosadašnje rezultate i odlučiti se za dalji razvoj ovog istraživačkog projekta.

Austrijska prijestolnica već je sebi postavila cilj postizanja ugljične neutralnosti do 2040. godine, usmjeravajući se na povećanje proizvodnje solarne energije. Kompanija Wien Energie planira do kraja godine dodati još 60 elektrana kapaciteta od 1.000 megavata obnovljive energije do 2030. godine.

Foto: Wien Energie/Raphael Faschang

Međutim, pronalaženje pogodnih područja za dobijanje obnovljive energije u dovoljnim količinama za metropolu od dva miliona stanovnika je težak zadatak, jer krovni paneli ubuduće neće biti dovoljni da zadovolje potražnju za električnom energijom iz obnovljivih izvora.

Zelena energija se može koristiti direktno za proizvodnju hrane, što znači dalje smanjenje emisija CO2.

Kombinovano korištenje zemljišta je zahvaljujući prihodima od električne energije povećalo ukupnu ekonomsku efikasnost. Paneli zauzimaju samo oko 1 posto zemljišta, oko 14 posto predstavljaju tzv. cvjetne trake, a velika većina od 85 posto je još uvek obradivo zemljište.

Foto: Wien Energie/Michael Horak

Prema Wien Energie, vertikalni paneli proizvode istu količinu struje kao i tradicionalni paneli okrenuti ka jugu. Međutim, zahvaljujući svojoj orijentaciji prema istoku i zapadu, proizvode i najviše energije u vrijeme najveće potražnje. Kombinacija klasičnih i dvostranih panela omogućuje proširenje proizvodnje i na taj način rasterećenje energetske mreže.

(Energetika.ba)