Bugarska postala svjetski lider u baterijskom skladištenju energije

Rekordno nizak vodostaj Dunava i gašenje dvije nuklearne elektrane u Rumuniji i Mađarskoj mijenjaju raspravu o energetskoj tranziciji na Balkanu, pri čemu donosioci odluka sve više ukazuju na to da je skladištenje električne energije, a ne samo konvencionalna proizvodnja, ključna karika koja nedostaje za regionalnu energetsku sigurnost.

Tokom posljednje dvije godine Bugarska je postala vodeća zemlja u svijetu po udjelu kapaciteta za skladištenje energije u baterijama u odnosu na veličinu svog elektroenergetskog sistema, potvrđujući da strateška ulaganja u skladištenje energije mijenjaju tržište električne energije širom jugoistočne Evrope.

Bivši bugarski ministar zaštite okoliša i energetski stručnjak Julijan Popov ocijenio je da su bugarska solarna energija, baterijski sistemi za skladištenje te rastući kapaciteti vjetroelektrana i solarnih elektrana u Grčkoj spriječili širu regionalnu energetsku krizu.

„Bugarska solarna energija, baterije koje mogu uskladištiti energiju jednaku petominutnoj proizvodnji iz elektrana na lignit, zajedno s grčkim vjetroelektranama i solarnim elektranama, spašavaju region od energetskog kolapsa nakon što su Mađarska i Rumunija izgubile oko 2,5 GW baznih proizvodnih kapaciteta“, rekao je Popov.

On smatra da ovi događaji pokazuju potrebu za preispitivanjem dugogodišnjih pretpostavki o evropskim elektroenergetskim sistemima.

„Vrijeme je da počnemo razmišljati o energetici u skladu s realnostima prve četvrtine 21. stoljeća“, rekao je Popov.

Ministrica energetike Iva Petrova izjavila je da Bugarska trenutno pomaže susjednim zemljama u održavanju snabdijevanja električnom energijom.

„Bugarska pomaže pojedinim zemljama u regionu u trenutnoj situaciji. Rad Nuklearne elektrane Kozloduj također je od presudnog značaja za funkcioniranje rumunskog energetskog sistema u ovom trenutku“, rekla je Petrova.

Za razliku od nuklearnih elektrana Černavoda u Rumuniji i Paks u Mađarskoj, Nuklearna elektrana Kozloduj u Bugarskoj nastavlja raditi normalno zahvaljujući konstrukciji koja omogućava hlađenje čak i kada je vodostaj Dunava izuzetno nizak.

Izvršni direktor bugarskog Operatora elektroenergetskog sistema (ESO) Kiril Georgijev izjavio je da je potražnja susjednih zemalja i dalje izuzetno velika.

„Zahtjevi iz Rumunije kreću se oko 3.500–3.600 MW. Mađarska trenutno traži oko 4.000–5.000 MW dnevno. Kod nas sve funkcionira normalno. I dalje smo više neto izvoznik nego neto uvoznik“, rekao je Georgijev.

Kako je Bugarska postala balkanski šampion u baterijskom skladištenju energije

Trenutna regionalna neravnoteža ukazala je na sve veće razlike između Bugarske i Rumunije.

Rumunija tokom dana proizvodi velike količine jeftine električne energije iz obnovljivih izvora, ali nema dovoljno kapaciteta za njeno skladištenje. Zbog toga električnu energiju izvozi u bugarske baterijske sisteme po veoma niskim cijenama, a zatim je tokom večernjeg vršnog opterećenja uvozi nazad po znatno višim cijenama.

Bugarska je primijenila drugačiju strategiju, ulažući značajna sredstva u baterijske sisteme za skladištenje energije. To joj omogućava da kupuje jeftinu električnu energiju tokom dana, skladišti je i prodaje na regionalnom tržištu kada potražnja i cijene porastu.

Prema navodima učesnika na tržištu, Bugarska je postala jedno od vodećih evropskih tržišta za baterijsko skladištenje energije, s više od 12.000 MWh instaliranih skladišnih kapaciteta, čime zaostaje jedino za Njemačkom i Italijom, koje su znatno veće zemlje.

Zajedno s reverzibilnim hidroelektranama, ovi kapaciteti omogućavaju Bugarskoj da u slučaju potpunog nestanka električne energije podržava rad svog elektroenergetskog sistema oko dva i po sata, dok se za Rumuniju procjenjuje da taj period iznosi svega oko 15 minuta.

Rumunski opozicioni zastupnik Klaudiju Nešui iz stranke Save Romania Union (USR) izjavio je da glavni problem Rumunije više nije proizvodnja električne energije, već nedostatak infrastrukture za njeno skladištenje.

Energetski stručnjak Dumitru Kišalica izjavio je za Digi24 da su ovakvi prekogranični mehanizmi trgovine u potpunosti u skladu s funkcioniranjem jedinstvenog evropskog tržišta električne energije.

„Bugarska kupuje električnu energiju između 10 i 18 sati jer ima značajne skladišne kapacitete, a zatim je prodaje u večernjim satima. Nema garancije da tu energiju prodaje nazad Rumuniji; podjednako može biti prodata Mađarskoj, Srbiji ili nekoj drugoj zemlji. Ali upravo tako funkcionira tržište“, rekao je on.

Prema podacima bugarskog Operatora elektroenergetskog sistema (ESO), proizvodnja električne energije od početka godine porasla je za gotovo sedam posto, što približno odgovara rastu domaće potrošnje, dok zemlja i dalje bilježi pozitivan izvozni bilans.

Proizvodnja iz konvencionalnih baznih elektrana je opala, dok proizvodnja iz obnovljivih izvora nastavlja rasti. Prema podacima ESO-a, solarne elektrane trenutno osiguravaju gotovo polovinu ukupne proizvodnje električne energije u Bugarskoj, dok se približno trećina te proizvodnje skladišti u baterijama i prodaje tokom večernjih sati kada su cijene više.

Solarne elektrane trenutno imaju najveći udio u proizvodnji električne energije u Bugarskoj, ispred Nuklearne elektrane Kozloduj, termoelektrana i hidroelektrana.

Potrošnja električne energije ostaje uobičajena za ovo doba godine i znatno je niža od vršnih vrijednosti zabilježenih tokom prethodnih ljeta.

Bugarska također ostaje neto izvoznik električne energije, zahvaljujući ne samo visokoj domaćoj proizvodnji, već sve više i svojim kapacitetima za skladištenje energije u baterijama. Zemlja trenutno tokom dana uvozi jeftiniju električnu energiju iz Grčke, a zatim je izvozi u Rumuniju kada cijene kasnije tokom dana porastu.