Cijena bakra raste, ali novi rudnici nailaze na otpor i nedostatak investicija
Za prelazak na "klimatski neutralnu" privredu potrebna je prije svega jedna sirovina: bakar. Cijena tog metala na berzama raste – zašto se onda u svijetu ne otvaraju novi rudnici?
Dugo je cijena bakra na svjetskim tržištima samo neznatno oscilirala i za investitore nije igrala nikakvu veliku ulogu. Ali, izgleda da se to upravo mijenja. Od aprila se cijena crvenog metala uporno približava granici od 10.000 dolara za tonu. Do tada je postojala pouzdana korelacija između globalnog ekonomskog rasta i potražnje za bakrom, ali sada, uprkos slaboj konjunkturi svetske privrede, potražnja za bakrom osjetno raste.
Cijena bakra je na londonskoj berzi metala London Metal Exchange prvog maja skočila za 1,7 posto, odnosno na 10.033,50 dolara za tonu. Bakar je tada ponovo dostigao cijenu iz aprila 2022. godine.
"Indeksni fondovi i fondovi koji trguju na berzi guraju novac privatnih investitora na tržište metala", objašnjava Sandep Daga iz analitičke firme Metal Intelligence Centre u izjavi za agenciju Reuters.
Za šta je potreban bakar?
Ako se želi da se proizvodnja energije odvoji od korištenja fosilnih izvora, to se može postići samo elektrifikacijom privrede. A za to je neophodan – crveni metal.
"Bakar je po svojim fizičkim karakteristikama – prije svega po svojoj električnoj provodljivosti – najvažnija sirovina za energetski zaokret. Ako stvarno želimo da napustimo korištenje fosilnih izvora energije, u iduće tri decenije bit će nam potrebna otprilike isto tolika količina bakra kao u čitavoj dosadašnjoj ljudskoj historiji", kaže za DW Joahim Berlebah iz firme Earth Resource Investments iz Ciriha.
Michael A. je strateg za sirovine u banci Bank of America (BofA). I on je u njemačkom listu Handelsblat specijalizovanom za ekonomska pitanja kao glavni razlog rasta cijene bakra naveo dekarbonizaciju privrede.
"Bakar se koristi u gotovo svim privrednim granama i zato važi za indikator konjunkture".
Nema dovoljno rudnika bakra
Ali, ne samo da potražnja raste, već i ponuda stagnira ili čak opada. A to cijene dodatno tjera u visine. Stručnjak za sirovine Berlebah tome se ne čudi: "Zbog nedostatka investicija u nove rudnike u posljednjih deset godina nema dovoljno rudnika bakra."
Na nedostatak investicija žali se i američki analitičar Widmer. Na osnovu podataka koje je prikupila Međunarodna agencija za energiju (IEA), kako kaže, "možemo proceniti kolika će biti godišnja potražnja za bakrom do 2050. godine. Onda možemo da izračunamo koliko moramo da investiramo u nove rudnike: najmanje 127 milijardi dolara godišnje. Ali, prošle godine investirano je samo 104 milijarde dolara. Od 2012. su se investicije stalno smanjivale."
Novi rudnici nailaze često na otpor
Ali to nije sve, problem ne može brzo da se riješi, kaže Berlebah: „Čak i ako bi cijena bakra dalje rasla, njegova proizvodnja ne bi mogla da bude dovoljno brzo povećana, jer od prvog bušenja do proizvodnje prođe i do 15 godina. Zbog pada količine bakra u rudi, novi rudnici moraju da budu koncipirani i s većim kapacitetom.“
Ujedno, novi rudnici često nailaze na otpor, podsjeća Widmer, jer "vađenje bakra opterećuje okolinu". On ukazuje na jedan primjer iz centralne Amerike: prošle godine je rudarska kompanija First Quantum morala da zatvori najveći rudnik bakra u Panami. "Najprije je postojao konflikt između vlade i tog preduzeća, a onda su došli i protesti lokalnog stanovništva. Na kraju je vlada zatvorila rudnik i rekla da on više neće doći na tržište."
Vađenje bakra u Njemačkoj se ne isplati
Kad se radi o sirovinama ili metalima, uvijek se čuje napomena da ove ili one sirovine ima i u Njemačkoj, i da bi je samo trebalo iskopati. Joahim Berlebah stvari ne vidi tako. Proizvodnja bakra u Nemačkoj se ne isplati, u rudi ga je relativno malo i to je moguće „samo teoretski“, kaže Berlebah.
"Rudarstvo u velikim količinama u Njemačkoj po mom mišljenju nije moguće zbog nedostatka velikih nalazišta, ali i zbog birokratskih procedura koje dugo traju. Mi smo zavisni od nalazišti u Južnoj Americi ili u Kongu." A na pitanje DW da li Njemačka uopšte može da riješi svoju zavisnost od uvoza bakra, on kratko i jasno odgovara: "Ne!"
Bez bakra, bez obzira odakle on dolazio, se ne može. "Za dalekovode, istina, može da se koristi aluminijum, ali čim vam je potrebna neki kalem, kao na primer u nekoj vjetroelektrani ili električnom automobilu, ne možete bez bakra. Aluminijum ima samo 65 posto provodljivosti bakra, kablovi od njega bi bili suviše debeli."
Visoke cijene bakra za sada ostaju
Analitičar Michael Widmer smatra da će cena bakra trajno ostati visoka. "Naravno da može da dođe do kratkoročnih korekcija, ali dugoročno očekujem rast cijena", kaže. Taj metal je, kako dodaje, pred takozvanim „superciklusom“, koji će dugo da traje.
Ni Joahim Berlebah ne računa s padom cijena. "Trenutno Future Markets ukazuju na rastuće cijene. Nestašica kod vlasnika rudnika je na najvišem nivou." Istovremeno, troškovi vađenja i dalje obrade bakra su "na rekordno niskom nivou".
Ali, stižu i ovakve vijesti: norveška vlada priprema početak vađenja bakra na velikim dubinama mora ispred svoje obale. Još početkom 2023. je nadležna ustanova za projekte na morskoj pučini izvijestila da se u norveškim vodama nalaze "velike količine rudnog bogatstva" – i to ne samo cinka i kobalta, već i bakra. Ipak, čini se da je nemoguće da to može da zadovolji aktuelnu glad za "crvenim zlatom".
