Da li će bh. izvoznici biti suočeni sa takozvanim CBAM mehanizmom?

Naši privrednici, a time i bh. ekonomija, našli bi se u novoj nezavidnoj situaciji, jer bi njihovi proizvodi mogli poskupjeti i do 20 posto. To bi itekako uticalo na njihovu konkurentnost na evropskom tržištu, piše BHRT.

Tokom ove i naredne godine naše kompanije imaju obavezu kontinuiranog kvartalnog izvještavanja, a plaćanje CO2 emisija, odnosno kupovina CBAM certifikata, počinje 2026. godine.

Kompanije iz industrije cementa, željeza i čelika, aluminijuma, vještačkih đubriva, električne energije i vodonika već moraju da se prihvate posla, jer su obavezne da svoje izvještaje o emisijama ugljenika dostave do kraja januara, za posljednji kvartal 2023. U međuvremenu moraju se donijeti zakoni za ovu oblast.

– Da se napravi očigledna legislativa koja će onda formirati nadležna tijela koja će onda vršiti verifikaciju odakle je energija došla, da li iz obnovljivih izvora, u kojoj količini, koliko CO2 je zaista utrošeno prilikom proizvodnje nekog proizvoda u nekom proizvodnom pogonu – pojašnjava Boško Borojević, iz Udruženja energetike u Privrednoj komori RS.

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u saradnji sa entitetskim privrednim komorama, zadnje tri godine održala je niz sastanaka sa privrednicima na ovu temu. Zajednički stav privrednika iz svih sektora i sa područja cijele Bosne i Hercegovine jeste da nadležne vlasti moraju uložiti znatno veće napore kako ovaj mehanizam ne bi bio prepreka poslovanju sa Evropskom unijom.

– Vodeće izvozne kompanije iz Bosne i Hercegovine izdvajaju značajna sredstava za modernizaciju svoje proizvodnje u cilju smanjenja CO2 emisija. Međutim, finansiranje većih strateških projekata svakako nedostaje – rekli su iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

Privrednici su svjesni da se evropski standardi i norme moraju poštovati i da se moramo okrenuti obnovljivim izvorima energije. Upozoravaju međutim na opasnost, imajući u vidu da se koncesije za hidrocentrale, vjetro i solarne elektrane uglavnom daju stranim kompanijama, da bi ova proizvodnja mogla završiti u rukama stranaca, te da mi ne bismo imali nikakve koristi od nje.

– Da će u stvari vlasnici biti stranci od kojih ćemo mi sutra kupovati tu istu električnu po tržišnim cijenama cijenama koje će biti značajno veće od ovih koje imamo. I mislim da ovdje pa i mi kao poduzetnici i država mora razmišljati o tome da zaista taj resurs kojim raspolaže BiH taj potencijal zaista treba ga zadržati treba ga ostaviti u rukama BiH – ističe Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH.

Osim što će naši proizvodi biti skuplji za 20-ak procenata, ako ne uvedemo sistem naplate CO2 tu taksu ćemo plaćati Evropskoj uniji. Umjesto da punimo naš fond mi bismo punili evropsku kasu.