Uslijed rekordnih emisija gasova staklene bašte uzrokovanih ljudskim djelovanjem, 2024. godina je na putu da postane najtoplija godina u historiji mjerenja.
Svjetska meteorološka organizacija (SMO) je ranije saopštila da je u periodu od januara do septembra 2024. godine, prosječna globalna temperatura na površini Zemlje bila nevjerovatnih 1,54°C iznad predindustrijskog nivoa, dok je Pariskim sporazumom utvrđeno da bi globalno zagrijavanje trebalo ograničiti na 1,5°C.
Utjecaji klimatskih promjena 2024. godine bili su više nego očigledni, ostavljajući posljedice na okeane, planine, zajednice i životnu sredinu. Godina za nama takođe je zaokružila deceniju najtoplijih zabilježenih godina u istoriji – od 2015. zaključno sa 2024. godinom.
Antonio Guteraš, generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN), poručio je da je čovječanstvo preživjelo deceniju smrtonosne vrućine, ali da u 2025. godini moramo uložiti još veće napore za borbu protiv klimatske krize.
„Ovo je klimatski slom u realnom vremenu. Moramo izaći sa ovog puta u propast i nemamo vremena za gubljenje. Zemlje moraju postaviti svijet na bezbjedniji put 2025. godine tako što će dramatično smanjiti emisije i podržati tranziciju ka obnovljivoj budućnosti”, rekao je Guteraš.
Da li je 2024. godina zaista najtoplija u istoriji mjerenja, znaćemo nakon što SMO objavi konsolidovanu globalnu temperaturu za 2024. godinu u januaru, a svoj puni izvještaj o stanju globalne klime za 2024. godinu u martu 2025. godine.
Ubrzan tempo klimatskih promjena – da li će uslijediti efikasan odgovor čovječanstva?
Selest Saulo, generalna sekretarica SMO, podsjetila je na to da su 2024. godinu obilježile brojne prirodne katastrofe – poplave, požari, suše, toplotni talasi, tropski cikloni – pri čemu su klimatske promjene dodatno podstakle intenzitet i trajanje ovih, već razornih klimatskih ekstrema.
Izvještaji SMO ukazali su da su klimatske promjene intenzivirale 26 od 29 vremenskih nepogoda proučavanih u 2024. godini, pri čemu je najmanje 3.700 ljudi izgubilo život, a milioni su raseljeni. Pored toga, 2024. godina donijela je 41 dodatni dan opasnih vrućina, štetno utičući na ljudsko zdravlje i ekosisteme.
Saulo je upozorila da je svaki djelić stepena zagrijavanja bitan što ukazuje na povećanu potrebu za međunarodnom saradnjom u cilju prevazilaženja ovih klimatskih izazova.
SMO je pokrenula inicijative poput „Globalnog posmatranja gasova staklene bašte” i programa ranih upozorenja za ekstremne vremenske prilike, kako bi podržala prilagođavanje klimi i ublažavanje posljedica klimatskih promjena. Tokom sastanka održanog u decembru 2024. godine, stručnjaci iz 15 međunarodnih organizacija i 12 zemalja radili su na unapređenju okvira za borbu protiv ekstremnih vrućina, odgovarajući na poziv generalnog sekretara UN-a na hitnu akciju.
Sa obilježavanjem 75. godišnjice postojanja SMO, 2025. godine, fokus će biti stavljen na kriosferu – smrznute dijelove Zemlje, poput glečera i morskog leda. Očuvanje ovih ključnih ekosistema, uz podršku UNESCO-a i drugih partnera, smatra se vitalnim za buduću stabilnost planete.
RiTE Ugljevik prikuplja na berzi 31 milion KM radi vraćanja duga
Slovačke prijetnje Ukrajini: Stvarnost ili odvraćanje pažnje?
