Energetska zajednica bi na ministarskom sastanku u Skoplju u četvrtak mogla uvesti nove sankcije BiH zbog kršenja obaveza prema ovoj organizaciji.
Naime, u radnom materijalu, koji je podijeljen zemljama članicama Energetske zajednice u pripremi sastanka, navedeno je da su mjere protiv BiH moguće zbog nekoliko različitih neispunjenih obaveza.
Najteže sankcije mogu se očekivati zbog neispunjavanja obaveza iz Trećeg energetskog paketa, koje se, u najvećoj mjeri, odnose na neispunjene obaveze u vezi sa gasnom politikom u BiH.
Osim dodatnih sankcija, prema radnom materijalu, izvjesno je i da BiH budu produžene sankcije koje su već ranije izrečene. Protiv BiH moguće su i još dvije dodatne kaznene mjere, i to jedna zbog neimplementiranja Direktive EU o zaštiti okoline, kao i zbog neusvajanja regulatornog okvira koji se odnosi na transevropsku energetsku infrastrukturu.
U Energetskoj zajednici nam nisu mogli reći koje mjere bi mogle biti usvojene protiv BiH.
"Odluka je na ministrima da li će biti usvojene nove sankcije. O kojim tačno mjerama bi se moglo raditi, zasad ne možemo govoriti jer one još nisu objavljene", rekla je za "Nezavisne" Barbora Pojner, portparol Sekretarijata Energetske zajednice.
Ni Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, još ne zna o kojim mjerama bi se moglo raditi.
"O prijedlogu mjera zvanično još nemamo ništa. Osim nas, tu su mjere i za Srbiju i još neke zemlje. Znamo da je pitanje sankcija na dnevnom redu, a mi ćemo se boriti da se ne uvedu nove sankcije. Vodimo intenzivnu komunikaciju sa Sekretarijatom Energetske zajednice i zemljama članicama", rekao je Šarović "Nezavisnim".
U dokumentima, koje nam je proslijedio Sekretarijat, govori se samo o tome da je uvođenje novih mjera protiv BiH izvjesno.
"Uzimajući u obzir da nije ostvaren napredak u usvajanju usklađene gasne legislative kako bi bili ispravljeni prekršaji sa prethodnih ministarskih sastanaka, očekuje se da će ministarski savjet produžiti i već postojeće sankcije", stoji u dokumentima. Pojašnjenja radi, rečeno nam je da su uz produženje postojećih mjera izvjesne i dodatne sankcije.
Inače, na sastanak u Skoplju pozvani su ministri iz devet zemalja, koje osim zemalja jugoistočne i istočne Evrope i Kosova uključuju i predstavnika EU.
Takođe, očekuje se da će biti odobrena konačna lista projekata u oblasti električne, gasne i naftne infrastrukture, a moći će aplicirati najmanje dvije zemlje koje nisu članice EU po projektu ili jedne zemlje koja nije članica EU, ali uz uslov da je bar jedna ugovorna strana članica EU. Takođe, da bi projekat bio odobren, potrebno je da bude na prioritetnoj listi EU.
Očekuje se i da budu usvojene smjernice za uvećanje procenta učešća obnovljivih izvora energije u ukupnom energetskom miksu.
Podsjećanja radi, Energetska zajednica formirana je s ciljem da se energetske politike zemalja Evrope koje nisu članice EU usklade s evropskim direktivama, smjernicama i politikama.
Energetika.ba / NN
Potpisan ugovor o izgradnji vjetroparka “Ljubuša”
