Uprkos ambicioznim strategijama Evropske unije projekti za vodonik suočavaju se sa rizicima zbog neizvjesnosti buduće potražnje i visokih troškova, pokazao je izvještaj Agencije za saradnju energetskih regulatora (ACER).
Agencija je dobila zadatak da prati dešavanja na tržištu vodonika usvajanjem EU regulative o dekarbonizaciji vodonika i gasa.
EU, kako se navodi u izvještaju European hydrogen markets 2024 – Market Monitoring Report, verovatno neće dostići strateški cilj za 2030. godinu od 20 miliona tona (Mt) potrošnje vodonika iz obnovljivih izvora, pošto je trenutna potrošnja na evropskom nivou 7,2 Mt. Čak 99,7 posto potrošenog vodonika je proizvedeno iz fosilnih goriva, dok je količina proizvedena elektrolizom zanemarljiva i iznosi 22.000 tona.
Ciljevi EU za obnovljivu energiju i dekarbonizaciju mogu dovesti do potrošnje 2-4 Mt obnovljivog i niskougljeničnog do 2030, ali zasad, kako se dodaje, korišćenje zelenog vodonika usvajanje u industriji i transportu ide sporo.
ACER je naeo da je kapacitet elektrolizera u EU ograničen. Ukupni instalisani kapacitet u 2023. iznosio je 216 MW. Postrojenja snage 1,8 GW kapaciteta, uglavnom namenjenih jednom otkupljivaču ili industriji, su u izgradnji i očekuje se da će proraditi do kraja 2026. Projekti kapaciteta oko 60 GW su najavljeni kao operativni do 2030, ali za sve njih nije, kako se ističe, donijeta konačna investiciona odluka.
Ali, i ukupni planirani kapacitet je manji od više od 100 GW koliko je potrebno za dostizanje cilja EU za proizvodnju vodonika iz obnovljivih izvora od 10 Mt do 2030. godine, prenosi Balkan Green Energy News.
Iako ima sve više izvora finansiranja, realizacija projekata je ugrožena zbog neizvjesnosti u sektoru, posebno zbog očekivane potražnje i prognoza troškova proizvodnje zelenog vodonika, smatra ACER.
Najveći problem su troškovi proizvodnje. Cena zelenog vodonika je trenutno 3-4 puta veća od vodonika proizvedenog iz prirodnog gasa, što obeshrabruje njegov ulazak na tržište.
Cijena vodonika proizvedenog elektrolizom je trenutno dva do tri puta veća od cijene vodonika proizvedenog iz prirodnog gasa, a dodatno je povećavaju EU pravilima o proizvodnji obnovljivih goriva nebiološkog porekla (RFNBO).
Viša cijena obnovljivog vodonika bi takođe mogla da utiče na konkurentnost sektora poput čelika, iako će efekat na cijenu finalnih proizvoda, na primer, električnih automobila, verovatno biti umjeren do nizak, ali bi tako moglo da se podstakne prihvatanje i korištenje obnovljivog vodonika na duži rok, navodi se u izvještaju.
ACER navodi da je planirana značajna infrastruktura, ali je realizacija i tih planova neizvjesna. Naime, za sljedeću deceniju planirana je gradnja 42.000 kilometara cjevovoda, brojni projekti za skladištenje i terminali, ali za samo jedan posto projekata je donijeta konačna investiciona odluka.
Svijet neće moći da se nosi sa količinom plastičnog otpada za 10 godina
