Opsežno istraživanje, koje je objavljeno ove sedmice, pokazuje kako evropski građani podupiru energetsku politiku EU-a u posljednjih pet godina. Većina ispitanika (77 posto) tvrdi da bi Evropska unija trebala imati snažniju koordinacijsku ulogu u energetskim pitanjima, ovisno o različitim okolnostima.
Zatim, 79 posto ispitanika slaže se da će evropski klimatski ciljevi potaknuti otvaranje novih radnih mjesta i privući ulaganja u djelatnost čiste energije.
U priopćenju Predstavništva Evropske komisije u Hrvatskoj stoji i kako 76 posto njih smatra da će se politikama EU-a smanjiti ovisnost o uvozu energije, a 69 posto da će osigurati smanjenje računa za energiju za kućanstva i firme.
Kako bi se osiguralo postizanje tih ciljeva, 62 posto ispitanika izjavilo je da bi Evropa trebala diversificirati svoje izvore energije, među ostalim, ulaganjem u obnovljive izvore, a 54 posto izjavilo je kako bismo trebali štedjeti energiju kad god je to moguće.
Na pitanje što im znači energetska politika EU-a, građani su u svojim odgovorima stavili snažan naglasak na cjenovnu pristupačnost energije: 40 posto ispitanika ponajprije je izjavilo da bi se energetskom politikom EU-a trebale osigurati povoljnije cijene energije za potrošače, 33 posto izjavilo je da bi EU trebao ulagati u inovativne energetske tehnologije, a 30 posto da bi se trebalo usredotočiti na smanjenje potrošnje energije.
Na zahtjev da se navedu politike EU-a iz proteklih pet godina kojima je ostvarena dodana vrijednost za članice, 35 posto ispitanika istaknulo je potporu ulaganjima u obnovljivu energiju, a 27 posto izjavilo je da EU ima dodanu vrijednost ulaganjem u inovativne energetske tehnologije.
U međuvremenu je 25 posto ispitanika izjavilo da je Evropa pomogla osigurati da cijene energije budu što pristupačnije, a drugi su izjavili da je potrošačima olakšao izbor opskrbe energijom (24 posto) ili energetski učinkovitih proizvoda (18 posto).
Na pitanje o oznaci energetske učinkovitosti EU-a tri četvrtine ispitanika (75 posto) izjavilo je da je to utjecalo na njihov odabir pri kupnji uređaja u posljednjih pet godina.
Više od tri četvrtine ispitanika (77 posto) izjavilo je da je u posljednjih pet godina osobno poduzelo mjere i znatno promijenilo svoje navike kako bi trošili manje energije kod kuće.
Tako je 55 posto ispitanika izjavilo da su prilagodili prijevozne navike kako bi smanjili svoju potrošnju energije, a četiri od 10 ispitanika (41 posto) izjavilo je da su promijenili svoje obrasce potrošnje energije na radnom mjestu.
Konkretni odgovori o mjerama koje su poduzeli građani pokazuju da se val obnove koji je pokrenula Komisija odvija diljem Europe.
Među 44 posto ispitanika koji su poduzeli mjere za smanjenje potrošnje energije kod kuće gotovo polovina ispitanika izvijestila je da su izolirali krov, zidove, prozore ili pod. Više od jedne petine ispitanika spominje promjenu bojlera (27 posto) ili ugradnju fotonaponskih modula (22 posto). U međuvremenu je gotovo četiri od 10 osoba izjavilo da mjere nisu poduzele zbog finansijskih razloga (37 posto) ili da odluku donosi vlasnik nekretnine ili suvlasnici zgrade (36 posto).
Gen-I s pustila u rad veliku solarnu elektranu u Sjevernoj Makedoniji
