Kina ostvaruje ogroman napredak u namjeri da smanji neto emisije na nulu, pa se očekuje da do 2050. godine petostruko uveća svoje kapacitete za korištenje obnovljivih izvora energije i smanji udio u globalnim emisijama CO2 sa 33 na 22 posto, navodi se u izvještaju o energetskoj tranziciji u Kini norveške konsultantske firme DNV.
Kina je zacrtala da do 2060. godine postane klimatski neutralna odnosno da nacionalne neto emisije budu nula. I, kako pokazuje izvještaj Energy Transition Outlook China 2024 – A national forecast to 2050, ide joj odlično.
Prema riječima Remija Eriksena, direktora firme DNV, svi koji su dolaze u Kinu posljednjih desetak godina nisu mogli da ne primijete da nebo iznad gradova postaje vedrije, a da su ulice pune električnih vozila i autobusa. To su, kako je dodao, vidljivi znaci, napora da se sprovede dekarbonizacija.
Kineske emisije će do 2050. biti smanjene zapanjujućih 70 posto, što će biti posljedica zamjene uglja obnovljivom energijom u proizvodnji struje i elektrifikacije krajnje potrošnje, dodao je Eriksen.
Kina će po udjelu struje u finalnoj potrošnji prestići Evropu i SAD
Kina je posljednjih godina lider u korištenju obnovljive energije, što će potpuno izmijeniti strukturu proizvodnje električne energije. Udio obnovljive energije će se sa sadašnjih 30 posto povećati na 88 posto do 2050., a solar i vetar će proizvoditi 38 posto struje. Više od trećine solarnih elektrana imaće skaldištenje energije, prije svega baterije, prenosi Balkan Green Energy News.
U istom periodu snaga nuklearnih elektrana će biti duplirana, ali će njihov udio u proizvodnji biti samo pet posto, navodi se u Izveštaju.
Korištenje zelene energije će smanjiti kineske emisije CO2, koje sada najviše dolaze iz termoelektrana na ugalj. Zemlja je na kraju 2022. bila odgovorna za oko 33 posto globalnih emisija, a analitičari DNV-a smatraju da će do 2050. to biti smanjeno na 22 posto.
Dugoročno posmatrano Kina je na putu da dostigne klimatsku neutralnost 2060., ali da bi tamo i stigla t da ubrza dekarbonizaciju proizvođačke industrije, piše u Izveštaju.
Energetska tranzicija donijet će i promjene u potrošnji energije, pa će potrošnja dostignuti vrhunac 2030., da bi se smanjila 20 posto do 2050. uslijed elektrifikacije i mera za povećanje energetske efikasnosti, ali i smanjenja populacije za sto miliona stanovnika.
Udio električne energije u finalnoj potrošnji energije, prema analitičarima DNV-a, će dostići 47 posto čime će Kina prestići Evropu i Sjevernu Ameriku, ali će i dalje biti iza regiona OECD Pacific, koji uključuje Japan, Australiju, Južnu Koreju i Novi Zeland.
Energetska bezbednost je strateški cilj energetske tranzicije Kine
U Izveštaju se naglašava da kineske vlasti vode energetsku tranziciju sa strateškim ciljem da se obezbijedi energetska bezbjednost. Ali, zasad, taj cilj se samo djelimično ostvaruje.
Iako je sektor proizvodnje električne energije predvodnik u zamjeni uglja zelenim energentima, domaća proizvodnja uglja neće moći da zadovolji domaće potrebe. Sektori nafte i gasa će, također, nastaviti da zavise od uvoza, pa će se 84 posto nafte i 58 posto gasa nabavljati iz inostranstva.
Gradnja HE Foča na Drini pod znakom pitanja
Vlada FBiH donijela odluke o izradi dva strateška dokumenta iz oblasti energetskog sektora
