LNG terminal: Gasfin uputio jasnu poruku državi

Gasfin Grupa sa sjedištem u Luksemburgu, koja je preuzela portfelj potraživanja bivše Hypo banke prema Diokiju i Dina Petrokemiji u vrijednosti preko 100 miliona eura, i time stekla status razlučnog vjerovnika nad zemljištem i postrojenjima koja se tamo nalaze, jučer se prvi put predstavila javnosti.

Namjera im je na tom zemljištu razviti novu industriju proizvodnje polietilena, ali razvijaju i projekt manjeg kopnenog terminala, kapaciteta do dvije milijarde kubika godišnje, s mogućnošću proširenja. Državnoj eksproprijaciji dijela zemljišta za potrebe plutajućeg terminala, kažu, ne mogu se i neće odupirati, no dođe li plutajući terminal tamo, neće biti niti njihove industrijske investicije. Vladi su predstavili svoje projekte, no od nje još uvijek čekaju odgovore, piše Novi list.

- Vi ga nemojte izgraditi, mi ćemo kopneni terminal, to je naša ponuda, poručuju Vladi.

Direktor tvrtke Gasfin S.A, krovne kompanije Gasfin Grupe je Davor Grčević, koji je Gasfin osnovao s Vladimirom Puklavcem, a tvrtka je dosad aktivno radila u Kini, Egiptu, SAD-u, Rusiji i drugdje, i jedna je od vodećih, rečeno je, na području proizvodnje, transporta, distribucije i primjene LNG-a. Vlasnici, ključni menadžment i kapital Gasfina u potpunosti su porijekom iz EU-a, a od 2012. godine njihov je interes usmjeren na industrijske projekte na lokaciji Omišalj.

– Do sada smo se suzdržavali u davanju izjava za javnost jer ovdje nije riječ o šoubiznisu ili politici. S obzirom na puno netočnih navoda o nama u zadnje vrijeme, odlučili smo govoriti. Otkupili smo sve zemljište, sve što dolazi do pomorskog dobra – kazao je Grčević.

Na pitanje što to znači za projekt plutajućeg terminala, Grčević odgovara kako »država može napraviti što god hoće«.

– Ako donesu zakon po kojem zemljište mogu razvlastiti, to će tako biti. Samo je pitanje može li takav zakon biti donesen, a da ne bude posljedica. Nismo mi ti koje država pita, da mora, već bi nas pitala. Mi razvijamo projekt manjeg kopnenog terminala. Država može i odustati od terminala. Kod nas isto postoji proces razvijanja manjeg kopnenog terminala.

Na svoj proces država troši državni i europski novac, na drugi mi trošimo vlastiti. Ne bismo gradili kopneni, ako se pojavi plutajući. Ako dođe plutajući terminal – da bi se tamo proizvodili polimeri, trebamo kontinuirani ulaz sirovine morem. Kopneni terminal bi bio i terminal za ulaz sirovine za industriju. Ako se na toj obali pojavi ogroman brod kao plutajući terminal, uz njega je drugi brod koji se prazni, pa još jedan brod koji dovozi etilen i nekoliko bunkering-brodova, na tako maloj lokaciji sedam-osam brodova, ne daj bože da zapuše vjetar... – upozorava Grčević.

Energetika.ba