Njemačka vlada nastavlja svoj pritisak na implementaciju tehnologije za hvatanje i skladištenje ugljika (CCS) s nacrtom planirane strategije upravljanja ugljikom, izvijestio je Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ).
Zemlja bi do 2030. trebala imati barem jedan veliki projekt za hvatanje ugljika u industriji cementa i vapna, kao i za spaljivanje otpada, stoji u nacrtu u koji su novine imale uvid.
Nova strategija sadrži ‘bodovanje’ za moguća područja primjene, svojevrsni “CCS semafor”, piše FAZ. Na vrhu su, u tamnozelenoj boji i stoga prihvatljivi za državnu podršku, cement, vapno i otpad, a malo niže osnovna kemijska industrija i njezini parni krekeri. Na žutoj razini su plinom pokretana izravna redukcija čelika (DRI), industrija stakla i plavi vodik, piše FAZ.
O nacrtu će sada raspravljati relevantna vladina ministarstva, prije nego što vlada može dati konačno zeleno svjetlo. Vlada je ranije ove godine već dogovorila ključne odredbe strategije, zajedno s nacrtom reforme zakona o skladištenju ugljika u zemlji. Omogućilo bi skladištenje CO2 ispod morskog dna, kao i na kopnu – ali samo ako savezne države odluče to učiniti – čime bi se ukinula trenutna zabrana skladištenja ugljika.
Tehnologije koje omogućuju hvatanje i skladištenje ugljika (CCS) trebale bi pomoći u smanjenju emisija u industrijama poput proizvodnje cementa ili spaljivanja otpada, gdje je potpuno izbjegavanje emisija ugljika tehnički neizvedivo ili iznimno skupo. Mnoge tehnologije još nisu dokazane u velikim razmjerima.
Evropska komisija je u veljači 2024. predstavila strategiju industrijskog upravljanja ugljikom, Evropa se i dalje suočava sa značajnim preprekama dok se ne uspostavi funkcionalan sistem upravljanja za pohranjivanje i korištenje emisija, uključujući troškove za povećanje tržišta širom EU-a i potrebne infrastrukture.
Evropske zemlje poput Norveške prednjače, dok su zemlje članice EU-a poput Njemačke tek počele s izradom vlastitih strategija za CCS, CCU i negativne emisije.
