Njemačka pokreće proizvodnju nuklearnog goriva za pet evropskih zemalja, ali postoji problem

Prema pisanju njemačkog magazina Der Spiegel, proizvodnja bi trebala početi nakon prilagođavanja postrojenja, a isporuke elektranama u Bugarskoj, Češkoj, Mađarskoj, Slovačkoj i Finskoj planirane su od 2027. godine.

Projekt uključuje ruske licence i opremu, a realizira se kroz zajedničko ulaganje Framatomea i kompanije TVEL, podružnice ruske državne nuklearne korporacije Rosatom. Fabrika u Lingenu proizvodit će gorivne sklopove namijenjene reaktorima sovjetskog dizajna, koji ne mogu koristiti gorivo proizvedeno za zapadne reaktore.

Dozvolu za projekt odobrio je ministar okoliša Donje Saske Christian Meyer, a odobrenje se temelji na saveznoj sigurnosnoj procjeni iz februara, iako je njemačka vlada u međuvremenu upozoravala na ruske hibridne prijetnje.

Ovaj projekt posebno je važan za elektrane u srednjoj i istočnoj Evropi koje koriste reaktore sovjetskog dizajna, uglavnom tipa VVER.

Bugarska ima nuklearnu elektranu Kozloduj s dva operativna reaktora VVER-1000. Češka ima elektrane Dukovany, s četiri reaktora VVER-440, i Temelín, s dva reaktora VVER-1000. Mađarska u nuklearnoj elektrani Paks ima četiri reaktora VVER-440. Slovačka ima četiri operativna reaktora VVER-440 u elektranama Mochovce i Bohunice.

Finska ima nuklearnu elektranu Loviisa s dva reaktora VVER-440, dok njena elektrana Olkiluoto koristi dva reaktora s kipućom vodom (BWR) i jedan evropski tlačni reaktor (EPR).

Ukrajina također ima više nuklearnih elektrana s reaktorima VVER-440 i VVER-1000, uključujući elektrane Rivne, Hmeljnicki i Južnoukrajinsku. Nuklearna elektrana Zaporižja ima šest reaktora VVER-1000, ali se nalazi pod ruskom okupacijom i ne proizvodi električnu energiju.

Rosatom zasad nije obuhvaćen sankcijama Evropske unije. Protivnici projekta upozoravaju da bi saradnja mogla produžiti ruski utjecaj u evropskom nuklearnom sektoru, dok zagovornici smatraju da će proizvodnja u Njemačkoj ojačati sigurnost snabdijevanja elektrana u srednjoj i istočnoj Evropi te smanjiti potrebu za direktnom kupovinom goriva iz Rusije.

Njemačke organizacije za zaštitu okoliša BUND i antinuklearna inicijativa .ausgestrahlt osporavaju dozvolu pred sudom te najavljuju hitni zahtjev za obustavu radova do donošenja sudske odluke.