Predsjednik Bosanskohercegovačkog ogranka Međunarodnog vijeća za velike elektroenergetske sustave (BHO CIGRE) Edhem Bičakčić izjavio je u ponedjeljak u Neumu kako Bosna i Hercegovina proizvodi oko 16 teravatsati električne energije godišnje, od čega se oko 67 posto dobiva iz termoelektrana na ugljen, dok je proizvodnja iz obnovljivih izvora minimalna.
- BiH mora pratiti europske i svjetske trendove, a to su obnovljivi izvori energije. Ulazimo u tehničku revoluciju koja će rezultirati potpuno novim odnosom i stanjem u elektroenergetici - kazao je Bičakčić za Fenu nakon uvodne prezentacije "Projekcija razvoja energetskog sektora do 2035." održane u sklopu 14. savjetovanja BHO CIGRE.
Po njegovim riječima, razvoj i izgradnja elektroenergetskih objekata iz obnovljivih izvora u BiH je na samom početku i trenutno je korištenje raspoloživog potencijala vjetra, sunca, vode i biogoriva minimalno.
- Godišnje je potrebno praviti 120 megavatsati obnovljivih izvora za što je potrebno osigurati 120 milijuna eura investicija godišnje i te investicije računamo da će u najvećoj mjeri doći izvana. Trebamo stvoriti uvjete i primjenjivati taj način financiranja - kazao je Bičakčić, naglasivši kako vjetroelektrane i solarne elektrane jesu skupa, ali isplativa investicija.
Na trodnevnom skupu u Neumu okupilo se pet stotina elektroinženjera i drugih stručnjaka koji će stručnoj i znanstvenoj zajednici predstaviti iskustva o svim područjima planiranja, održavanja i razvoja elektroenergetskih sustava.
U više od 160 stručnih referata napisanih za ovu priliku, iza kojih stoji oko 350 uglavnom domaćih autora, sadržana je analiza dosadašnjeg rada i iskustva u proizvodnji, prijenosu, distribuciji i tržištu električne energije i ponuđeni odgovori na mnoga aktualna pitanja, posebno ona koja se otvaraju s nadolazećim vremenom, istaknuli su organizatori.
Ugljen će imati značajnu primjenu i u sljedećih 30-40 godina
O projekciji razvoja energetskog sektora do 2035. godine na skupu je govorio i prof. dr. Mustafa Musić koji je istaknuo kako BiH treba pratiti put europske energetske zajednice vezano za obnovljive izvore energije, s tim da se mora voditi računa o specifičnostima postojećeg energetskog sektora u BiH, odnosno činjenici da je energetski sektor u velikoj mjeri zasnovan na korištenju ugljena kao primarnog energenta.
- Moja je procjena da će ugljen imati još uvijek značajnu ulogu u narednih trideset i četrdeset godina, ali bez sumnje BiH treba težiti potpunoj dekarbonizaciji, za što će trebati dodatna investiranja i istraživanja, ali to treba biti cilj bez ikakve dileme - kazao je Musić.
On smatra kako BiH ima potencijala, odnosno vjetrovite i osunčane regije te naveo primjer Hercegovine koja ima 40 posto više insolacije godišnje od Njemačke.
- Postoje resursi, postoji potencijal. Osim pretpostavki u resursima potrebno je stvoriti i pretpostavke u regulativi, zakonodavstvu kako bi investitori jednostavnije dobivali dozvole - poručio je Musić.
Dodijeljena priznanja pojedincima i organizacijama
Na savjetovanju u Neumu bit će organiziran i okrugli stol o budućnosti proizvodnje energije iz ugljena u BiH za koji su pripremljena izlaganja o stanju postojećih termoblokova na ugljen; ciljevi Europske unije u dekarbonizaciji do 2030; korištenje biomase u proizvodnji energije, te zamjenskim blokovima, odnosno kogeneraciji.
Brojne domaće i inozemne kompanije savjetovanje će iskoristiti da u Neumu prikažu proizvode i napredne tehnologije, a neki će to učiniti i na posebno postavljenim štandovima, što ovom stručnom skupu daje i gospodarsko-komercijalni karakter.
Na svečanoj ceremoniji otvaranja savjetovanja u nedjelju navečer upriličena je i dodjela priznanja CIGRE zaslužnim pojedincima, organizacijama i počasnim članovima. Dobitnici priznanja za životno djelo su akademici Kemal Hanjalić i Branislava Peruničić, a posthumno akademik Božidar Matić, prof. Dane Maljković i Hakija Turajlić.
Dodijeljene su i nagrade autorima, posebno mladima, koji su napisali najveći broj referata, kao i dvije medijske nagrade.
Skup u Neumu završit će 23. listopada kada će biti doneseni zaključci koji će biti dostavljeni relevantnim državnim i entitetskim organima na postupanje.
Savjetovanje je organizirano u trenutku kada se znanje i pozitivne prakse u vođenju i kreiranju budućnosti elektroenergetskog sustava nameću kao ključni faktor u donošenju strateških odluka, uvođenju novih tehnologija i traženju odgovora na izazove klimatskih promjena, smanjenja emisije štetnih ugljikovodika i prihvaćanje zahtjeva međunarodne zajednice.
( FENA)
Potpisan ugovor o izgradnji vjetroparka “Ljubuša”
