Ovo je razlog poskupljenja proizvodnje struje u BiH

Naime, bh. proizvođači će od 1. januara naredne godine morati da kupuju sertifikate za izvoz određenih proizvoda u EU u čijoj proizvodnji se ispušta karbon u atmosferu, poput električne energije i cementa, ako ne usvoje čitav niz zakona i ne uspostave praksu da zemlja sama upravlja ovim procesima, pišu Nezavisne novine.

Prema svemu što nam je rečeno, to je gotovo nemoguće postići, jer je do krajnjeg roka ostalo manje od dva mjeseca i zato će sve što se izvozi u EU, a sadrži intenzivno ispuštanje karbona u atmosferu, biti znatno skuplje.

Podsjećanja radi, zbog dostizanja klimatskih ciljeva, EU je započela postepeni postupak smanjenja emisija štetnih gasova u atmosferu, a da bi omogućila da evropski proizvođači, koji moraju ispuniti sve norme, ne budu suočeni s nelojalnom konkurencijom, EU je 2023. počela primjenu ovog procesa na sve proizvođače izvan EU koji u EU izvoze struju, čelik, cement, gnojivo, aluminijum i nekoliko drugih proizvoda, uz odgodu naplate sertifikata do 2026. godine.

BiH ima opciju da sama naplaćuje ove sertifikate i novac zadrži u zemlji, ili, ako ne ispuni uslove, što je sada slučaj, sertifikate će naplaćivati EU.

Luiđi Soreka, ambasador EU u BiH, u intervjuu za "Nezavisne novine" prošle godine naglasio je da postoji mogućnost da se primjena mehanizma za sektor proizvodnje električne energije odgodi do 2030. ako se preduzmu neophodne reforme. Jedna od mjera je, kako je rekao, usvajanje sistema trgovine emisijama. Ukoliko sistema ne bude, osim što će trpjeti bh. privreda, novac će prikupljati EU, a BiH neće ostati ništa.

"Ostali preduslovi da BiH dobije izuzeće za električnu energiju do 2030. su usvajanje Zakona o električnoj energiji i prirodnom gasu, postizanje sporazuma s EU o primjeni zakona EU u oblasti električne energije i implementacija osnovnih odredaba propisa EU za tržišta električne energije", rekao nam je Soreka.

Odjeljenju za komunikacije Delegacije EU u Sarajevu prošle sedmice poslali smo pitanje da li je BiH spremna da njena struja koju izvozi u EU bude oslobođena ovih taksi. Prema odgovorima koje smo dobili, prvo je potrebno uspostaviti jasan zakonski okvir koji obavezuje industriju koja ispušta karbon na kupovinu dozvola za emisiju stakleničkih gasova. Ali to ni blizu nije dovoljno, jer je još potrebno imati operativan domaći sistem trgovanja karbonom, ali i sistem monitoringa sprovođenja. Osim toga, BiH mora, kako nam je rečeno, integrisati svoje tržište električne energije sa susjednim sistemima, ali i osigurati transparentnu prekograničnu trgovinu električnom energijom.

"Ključni preduslov za to je da BiH usvoji Zakon o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije na državnom nivou, čiji je prijedlog nedavno utvrdio Savjet ministara BiH", pojašnjeno nam je.

Jedino ako BiH ispuni sve ove uslove, ili ako BiH predloži druge mjere koje će priznati Evropska komisija kao adekvatne, moguće je da bude izuzeta od plaćanja penala na izvezenu električnu energiju.

"Bez ispunjenja tih elemenata, izvoznici električne energije iz BiH, kao i izvoznici drugih proizvoda obuhvaćenih CBAM-om, moraće kupovati CBAM sertifikate od 2026. godine. Usvajanje Zakona o električnoj energiji važan je korak u pravom smjeru, ali taj korak mora biti praćen značajnim dodatnim zakonodavnim, tehničkim i institucionalnim napretkom kako bi se ispunili svi zahtjevi EU", upozoreno je.

Iako se naplata sertifikata ne može izbjeći, kao što smo rekli, BiH bi mogla sama uspostaviti sistem koji bi ih naplaćivao.

"Međutim, razvoj nacionalnog ETS-a zahtijeva prethodnu uspostavu funkcionalnog sistema za praćenje, izvještavanje i verifikaciju emisija (MRV), što podrazumijeva usvajanje odgovarajućeg zakonskog okvira i punu operativnu sposobnost – proces koji obično traje najmanje dvije godine", upozorili su u Delegaciji. Drugim riječima, da smo s tim počeli 2023, kada je sistem pokrenut, do sada bi BiH bila spremna. Ovako će cijenu, kao i uvijek do sada, platiti građani kroz skuplje račune za struju i druge proizvode.

U Delegaciji su naglasili da vremenski okvir EU za CBAM ostaje nepromijenjen. "BiH se mora pripremiti odmah kako bi bila usklađena sa svim obavezama od januara 2026. godine", istakli su.