Energetika.ba
Tržište postalo pesimistično

Pad cijene ugljičnog dioksida uskratio je evropskim zelenim fondovima milijarde

Autor: Energetika.ba
Pad cijene ugljičnog dioksida uskratio je evropskim zelenim fondovima milijarde
Foto: Ilustracija/Unsplash

Pad cijene ugljičnog dioksida u Evropskoj uniji ove godine može značiti da će fond namijenjen za nove zelene tehnologije na svijetu biti manji od planiranog i potencijalno ugroziti neke nisko-ugljične projekte u EU.

Nakon što je prošle godine skočila iznad 100 eura po toni CO2, cijena EU dozvola za ugljenične emisije se gotovo prepolovila do februara, dok su emisije obuhvaćene tržištem pale zbog manje potražnje za energijom i veće proizvodnje obnovljive energije.

Pad je izbrisao 4,1 milijardu eura ($4,36 milijardi) potencijalnih prihoda za budžet Evrope za investicije u nisko-ugljične projekte do sada ove godine, pokazala je analiza tržišnih podataka koje je sa Reutersom podijelila konsultantska kompanija Veyt.

Iako pad emisija pokazuje da ugljično tržište pomaže bloku da ispuni svoje klimatske ciljeve, to također znači da šema prikuplja manje nego što se očekivalo za fondove EU za zelenu tranziciju i za plaćanje klimatskih napora članica.

EU Inovacioni fond je glavni fond bloka za nastajuće tehnologije poput vodika i hvatanja ugljenika, na koje se 27-člani blok oslanja kako bi postigao ciljeve u borbi protiv klimatskih promjena.

Prema procjenama same EU, fond bi trebao prikupiti 40 milijardi eura ovog decenije, ako prosječna cijena CO2 iznosi 75 eura/t u tom periodu. Referentna EU cijena ugljenika ostala je ispod ovog nivoa više od tri mjeseca. Trgovala je oko 70 eura/t u srijedu.

To znači da su prihodi od EU ugljenika do sada u 2024. godini 30% manji od aukcije ugljenika koje su postigle prosječnu cijenu za 2023. godinu, a koja je iznosila 83,6 eura/t, pokazuju podaci iz Veyta.

"Ako ima manje novca, to će utjecati na broj projekata koje fondovi mogu podržati", rekao je analitičar za ugljen u LSEG-u Yan Qin.

Ugljično tržište također hrani Fond za modernizaciju kako bi najsiromašnije zemlje EU prešle sa fosilnih goriva.

Manje novca za energetsku tranziciju bio bi udarac za evropske industrije koje se bore da postanu zelene, dok istovremeno ostaju konkurentne na međunarodnom tržištu. Neke već preusmjeravaju investicije u SAD, kako bi imale koristi od subvencija za čistu tehnologiju.

Holcim je rekao da je Inovacioni fond bio okidač za investicije u niskougljične projekte u Evropi. Najveći proizvođač cementa na svijetu već je dobio podršku fonda za projekte hvatanja ugljenika u Belgiji, Hrvatskoj, Francuskoj, Njemačkoj i Poljskoj.

"Nikada nismo toliko investirali u Evropi decenijama, a to je djelimično zahvaljujući Inovacionom fondu", rekao je potpredsjednik Holcima za javne poslove Cedric de Meeus, dodajući da bi možda ponovo aplicirali za fond u budućnosti.

Analitičari tvrde da je pad cijene EU ugljenika vjerovatno privremen i da će cijene rasti ovog decenije jer je tržište dizajnirano da postepeno smanjuje ponudu dozvola svake godine, dok će posebni "rezervat" također apsorbovati nešto viška ponude.

Ipak, neki su smanjili svoje prognoze. Anketa Reutersa među analitičarima 2022. godine dala je prosječnu prognozu cijene referentnog ugovora od 94 eura/t u 2024. godini. Ta se cifra spustila na 74 eura/t u anketi u januaru.

"Tržište je postalo pesimističnije nego što je bilo ko očekivao", rekao je Yan Qin iz LSEG-a.

Analitičarka za ugljen u Veytu Ingvild Sorhus rekla je da cijene koče kratkoročni faktori, uključujući nedavni potez EU-a da proda milione dodatnih dozvola za ugljenik kako bi prikupila novac za pomoć zemljama u napuštanju ruskog gasa.

Portparol Evropske komisije rekao je da nije promijenio cijenu ugljenika koju koristi za procjenu veličine Inovacionog fonda. Ne komentariše cijenu ugljeničkog tržišta.

Inovacioni fond podržava niskougljične tehnologije za koje su developeri rekli da im nedostaje finansiranje jer se smatraju prevelikim rizikom za investitore, a budžeti nacionalnih vlada su napeti.

"Bez toga (EU fonda), projekti nisu stvarno bankabilni", rekao je David Strittmatter, izvršni direktor njemačkog startapa ICODOS, koji je prošle godine pokrenuo pilot-postrojenje za niskougljično metanolno gorivo.

"To je zaista jedan od vrlo rijetkih instrumenata koji nam mogu pomoći da dođemo do te skale", rekao je, dodajući da pritisak na njemački nacionalni budžet navodi druge lokalne klimatske projekte da ciljaju EU fond umjesto toga.

Inovacioni fond je veoma pretegnut. Njegov najnoviji poziv za finansiranje projekata velikih razmjera prošle godine dodijelio je 3,6 milijardi eura za 41 projekt, nakon što je 239 apliciralo. Poziv za manje projekte također je primio ponude skoro tri puta više od svog budžeta od 100 miliona eura.

Njemački startup Heatrix razmatra apliciranje za podršku za svoje prvo komercijalno postrojenje, za pretvaranje obnovljive energije u visokotemperaturnu industrijsku toplotu.

Suosnivač Wei Wu rekao je da pad cijena ugljenika ne bi trebao nagnati kompanije da napuste planove o dekarbonizaciji, ali bi mogao odgoditi investicije u projekte za uštedu emisija koje bi viša EU cijena ugljenika pomogla učiniti ekonomičnijim.