Popović: Neodgovorno upravljanje energijom, zagađenje se ne uzima u obzir

Mirko Popović, programski direktor Regulatornog instituta za obnovljivu energiju i životnu sredinu, ukazuje na sve veće zaostajanje regije za evropskim energetsko-ekološkim standardima.

Zapadni Balkan, iz godine u godinu, sve više zaostaje za evropskim standardima kada je riječ o „zelenoj“ energiji i zaštiti okoline, ali ne iz nedostatka standarda i svijesti o stanju, već o ne provođenju i kršenju onih standarda koje smo usvojili kroz procese evropskih integracija, kao i nedostatka sankcija zbog toga, smatra Mirko Popović, programski direktor Regulatornog instituta za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI).

U razgovoru za Al Jazeeru kaže da sve države Zapadnog Balkana krše Ugovor o osnivanju Energetske zajednice nepoštujući određenje odredbe ugovora. Smatra kako postoji svijest o ovom problemu, kako nadležnu moraju prihvatiti kritike za svoj (ne)rad u sklopu koncepta odgovornosti nositelja političke vlasti i kako ne pristaju drugim akterima predati kompetencije kako bi se problemi počeli rješavati.

Iz godine u godinu slušamo kako regija Zapadnog Balkana ima najzagađeniji zrak u Evropi, a pri vrhu je i na svjetskom nivou. Koliko naša regija zaostaje, bilo da je riječ o energetici ili zaštiti okoline, za evropskim standardima?
– Iz godine u godinu region zaostaje sve više zbog toga što zakonodavstvo i standardi u Evropskoj uniji (EU) progresivno napreduju, a mi svaku izgubljenu godinu u energetskoj tranziciji možemo zabeležiti kao godinu zaostatka za EU koji je sve teže nadoknaditi.

Suštinski problem kod nas je to što se standardi koje smo usvojili kroz procese evropskih integracija ili kroz osnivanje Energetske zajednice se ne poštuju, tj. kršenje propisa se ne sankcioniše. Možemo uporediti emisije sumpor dioksida Poljske, koja je takođe jedna od zemalja koja je zavisna od uglja, sa emisijama u Srbiji ili Bosni i Hercegovini i videćemo da su one neuporedivno veće u našim zemljama koje ipak imaju dosta manje instalisanih termoenergetskih kapaciteta lignita.

Zašto? Zato što se u EU primenjuje Direktiva o velikim ložištima i Direktiva o industrijskim emisijama. Zemlje iz regiona su imale obavezu da te propise primenjuju od 2018. godine, a to ne čine. Možda je to najbolji primer koliko zaostajemo i zašto zaostajemo. Nekažnjivost u sadejstvu sa političkom neodgovornošću ključni su razlozi zaostajanja.

ajveći izvori zagađenja za povezuju sa fosilnim gorivima, bilo da je riječ o automobilima ili grijanju. Kako riješiti ovisnost regije o fosilnim gorivima?

– Teško je reći i kvantitativno izdvojiti neki izvor koji najviše doprinosi zagađenju budući da to zavisi od mnogo faktora. Rekao bih da način na koji upravljamo proizvodnjom i potrošnjom energije jeste zapravo najveći izvor zagađenja bilo da se radi o proizvodnji električne energije ili grejanju.

Jedan od najvećih izvora zagađenja jesu individualna ložišta, a mi zapravo imamo preovlađujuću upotrebu biomase u individualnim ložištima za koju se smatra da je obnovljivi izvor energije dok ona proizvodi značajno zagađenje i pri tome doprinosi značajnim gubicima električne energije u periodima najveće potrošnje.

Dakle, važno je kako se energijom upravlja – upravlja se na neodgovoran način i ne upravlja se zagađenjem. Zagađenje, uslovno rečeno, kao eksternalija proizvodnje električne energije se uopšte ne uzima u obzir u procesu donošenje odluka o tome kako se energija proizvodi i koristi.

(Energetika.ba)