Prosumeri i baterijska skladišta ključni za fleksibilnost energetskog sistema BiH

...ponajviše zbog širenja proizvodnih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije pri čemu važnu ulogu imaju prosumerski modeli i skladištenje energije.

Kako je naglasio, ulazak velikog broja varijabilnih izvora poput vjetroelektrana i solarnih elektrana nameće potrebu za novim modelima upravljanja sistemom te pametnim, fleksibilnim rješenjima. Pojasnio je da fleksibilnost predstavlja sposobnost sistema da se prilagodi naglim promjenama u proizvodnji i potrošnji električne energije te da u realnom vremenu reaguje na neravnoteže koje nastaju zbog nedostatka ili viška energije.

U tom smislu Bajramović je skrenuo pažnju na sve veći značaj tzv. proizvođača–potrošača, odnosno prosumera. To su subjekti, najčešće domaćinstva, koja mogu istovremeno proizvoditi, trošiti i skladištiti električnu energiju. Upravo ta mogućnost prilagođavanja, kako je rekao, čini prosumere jednim od ključnih elemenata povećanja fleksibilnosti sistema, javlja Fena.

Posebno značajnim izdvojio je i razvoj baterijskih sistema dodajući da baterije predstavljaju jedan od najefikasnijih načina za podizanje energetske fleksibilnosti sistema. One apsorbuju energiju u doba velike proizvodnje, a vraćaju je u mrežu u vrijeme visoke potrošnje ili slabe proizvodnje.

Bajramović je naveo da današnji okrugli stol predstavlja nastavak diskusija započetih u Neumu prije tri mjeseca, kada je donesen zaključak da se treba raditi na pojednostavljenju procedura za priključenje prosumera,, odnosno potrebu da se kreiraju stimulativni mehanizmi za prosumere - domaćinstva, uključujući grantove, ESCO modele i povoljne kreditne linije kako bi se omogućila šira participacija građana u energetskoj tranziciji.

Minea Skok iz Instituta Hrvoje Požar u Zagrebu predstavila je rezultate obimne studije koja je analizirala isplativost prosumerskih postrojenja u BiH na primjeru Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosna (EP HZHB). Studija je, prema njenim riječima, obuhvatila je sve kategorije kupaca, što je čini jednom od najrelevantnijih analiza do sada.

- Pokazalo se da, iako zakon omogućava modele poticanja kroz neto mjerenje i neto obračun, to nije dovoljno da bi se investicija u prosumerska postrojenja isplatila u očekivanom roku od oko deset godina - kazala je Sko, dodajući da se isplativost može postići tek uz dodatne finansijske podrške, zavisno i od jedinične cijene fotonaponskih sistema.

- Mislim da je BiH dobro krenula, a prosumerskih postrojenja zasad još nema mnogo. Vi ste si zadali cilj od 500 MW do 2030. što je zapravo velik cilj. On je ostvariv, ali je potrebno provoditi programe i mjere poticanja da se što veći broj postrojenja uključi. Ima još posla da se to strateški i strukturirano odradi – dodala je Skok.

U Srbiji, kako je rekla Dunja Grujić iz kompanije Flaner, raste interes za energetskim zajednicama, građani se udružuju i ulažu u obnovljive izvore. Grujić, koja je završila Elektrotehnički fakultet u Beogradu i ima 11 godina iskustva u Elektrodistribuciji Srbije, ističe da koncept energetskih zadruga postaje sve privlačniji građanima koji žele zajednički ulagati u solarne i druge elektrane.

Iako u Srbiji već postoje dvije energetske zadruge, kako je rekla Grujić, one još nisu u potpunosti usklađene s evropskim modelom energetskih zajednica. Ipak, interes raste, a zakonski okvir sada prepoznaje dvije nove forme: energetsku zajednicu građana i zajednicu obnovljivih izvora. Ovi modeli omogućavaju građanima da se udruže, zajednički investiraju i proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora.

-To je idealno rješenje za zgrade i urbana naselja. Jedna zgrada ima krov za solarnu elektranu, ali možda nema dovoljno novca. Drugi stanari iz okolnih zgrada mogu se priključiti i zajedno izgraditi postrojenje – objasnila je Grujić dodajući da se u tim zajednicama mogu udružiti i domaćinstva, mala preduzeća pa čak i opštine, sve dok se nalaze u okviru iste lokalne samouprave.

Grujić je navela da model energetskih zajednica omogućava investitorima, bilo da su građani ili biznisi, relativno brz povrat ulaganja. Procjene pokazuju da se investicija u solarnu elektranu isplati u periodu od tri do pet godina, u zavisnosti od potrošnje i instaliranog kapaciteta. Nakon toga, u narednih 25 godina, koliko iznosi životni vijek elektrane, učesnici ostvaruju direktne uštede na računima za električnu energiju.

Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (EPBiH) započela je konkretne aktivnosti na razvoju baterijskih postrojenja i integraciji prosumerskog sistema, potvrdila je Ajla Mehinović‑Tanović, rukovoditeljica sektora za tržišno snabdijevanje u ovoj kompaniji.

Prema njenim riječima, EPBiH je već pokrenula izradu studija koje analiziraju mogućnosti integracije baterijskih sistema u elektroenergetski sistem. Cilj je, kako je rekla, provjeriti opravdanost takvih investicija i procijeniti njihov doprinos sigurnosti snabdijevanja i stabilnosti mreže.

- Baterijska postrojenja mogu biti podrška proizvodnom portfelju Elektroprivrede. Ona doprinose sigurnijem snabdijevanju električnom energijom kroz napredne modele upravljanja, ali i stvaraju potencijal za pružanje sistemskih usluga elektroenergetskom sistemu u BiH – navela je Mehinović‑Tanović.

Dodala je da je Elektroprivreda BiH napravila iskorak i kada je riječ o uključivanju građana u proizvodnju električne energije.

- Kampanja za razvoj prosumerskog modela je aktivna. Elektroprivreda BiH trenutno ima oko 20 sklopljenih ugovora o snabdijevanju električnom energijom za kupce sa statusom prosumera – navela je Mehinović‑Tanović, dodajući da su ciljevi povećanje sigurnosti snabdijevanja, bolje iskorištavanje obnovljivih izvora i dugoročno stabilniji elektroenergetski sistem.