Rastu troškovi grijanja, a 100.000 ljudi u Sloveniji već živi u energetskom siromaštvu

Slovenija je nedavno zabilježila rekordno visoke cijene goriva, a kako se približava hladniji dio godine, domaćinstva se i dalje suočavaju s troškovima grijanja. Cijene lož-ulja, koje mnoga slovenska domaćinstva još uvijek koriste za grijanje svojih domova, ostaju blizu rekordnih nivoa, čak i nakon vladinih mjera – oslobađanja od određenih carina i smanjenja akciza, uključujući i zakonske izmjene – dok su cijene drvnih goriva, prema podacima Šumarskog instituta Slovenije, krajem ljeta bile za oko petinu više nego na kraju prošle sezone grijanja.

Previsoki troškovi

Do sada su povećanje cijena plina najavili Plinarna Maribor, i to za 10 posto, i Petrol, koji je saopćio da poskupljenje neće biti značajno. Dobavljači električne energije u međuvremenu garantuju da do kraja godine neće biti povećanja cijena, dok su kasnije moguće manje korekcije naviše. U tim okolnostima pitanje energetskog siromaštva ponovo se otvara na početku sezone grijanja. Prema podacima Statističkog ureda, stopa energetskog siromaštva prošle godine iznosila je 6,8 posto, što znači da je 59.000 domaćinstava, odnosno 100.000 ljudi, bilo energetski siromašno.

Energetsko siromaštvo u Sloveniji ostaje ozbiljan društveni izazov, a rizik od njegovog daljnjeg produbljivanja umjeren je do visok, s obzirom na geopolitičku nestabilnost i oscilacije na energetskim tržištima, ističu Lidija Živčić i Quentin Drouet iz Udruženja za održivi razvoj Focus.

„Visoki troškovi energije već nesrazmjerno opterećuju socijalno najugroženije – posebno starije osobe, jednoroditeljske porodice i one koji žive u starijim zgradama koje troše velike količine energije“, upozorili su u intervjuu za STA.

Kako bi ublažili probleme, savjetuju građanima da promijene svoje navike i informišu se o praktičnim načinima smanjenja potrošnje energije u svakodnevnom životu bez velikih finansijskih ulaganja. Preporučuju i energetsku obnovu radi dugoročnih ušteda uz pomoć programa Eko fonda, kao i povezivanje u energetske zajednice za lokalno i zajedničko upravljanje energijom, poput zajedničkih solarnih elektrana.

Eko fond nudi nekoliko oblika pomoći

Eko fond, u okviru otvorenih javnih poziva ZER 2024 i ZER – Istočna Slovenija, energetski siromašnim domaćinstvima nudi bespovratna finansijska sredstva u iznosu do 100 posto troškova, odnosno do 18.000 eura ili do 19.800 eura kada su potrebni dodatni hitni radovi. Sredstva se mogu koristiti za mjere poput toplotne izolacije, zamjene prozora i vrata te modernizacije sistema grijanja.

Korisnicima novčane socijalne pomoći i/ili zaštitnog dodatka također se nude bespovratna sredstva u iznosu od 100 posto njihovog udjela u troškovima zajedničkih ulaganja u energetsku obnovu višestambenih zgrada i zajedničkih ulaganja u sisteme grijanja starijih višestambenih zgrada, podsjetili su iz Eko fonda.

„Koordinatori su dostupni investitorima koji se suočavaju s energetskim siromaštvom i trebaju pomoć pri prijavi na javne pozive“, dodali su.

Ipak, država mora učiniti više, upozorili su Živčić i Drouet. Vlada bi trebala povećati ili barem zadržati isti iznos sredstava za subvencije za efikasno korištenje energije u kratkoročnom periodu, nastaviti provoditi mjere nacionalnog akcionog plana za smanjenje energetskog siromaštva, pripremiti nastavak akcionog plana za period nakon 2026. godine, a prije svega uspostaviti nacionalnu mrežu za rješavanje energetskog siromaštva i zimi i ljeti, naveli su.

Treba podsticati i dijeljenje viška energije iz obnovljivih izvora između proizvođača i domaćinstava, a domaćinstvima koja ispunjavaju uslove u pogledu prihoda treba omogućiti dijeljenje energije bez naplate mrežnih i operativnih troškova, ocijenili su, a prenosi SEEbiz.

Prema njihovim riječima, najveći izazov u rješavanju ovog problema predstavlja nedostatak političke volje i sistemskih resursa za ubrzavanje pravedne energetske tranzicije i jačanje lokalne energetske nezavisnosti.

„To je važno za smanjenje ovisnosti o međunarodnim geopolitičkim okolnostima u zadovoljavanju svakodnevnih potreba, poput prijevoza, grijanja doma, rasvjete i slično“, objasnili su.

Ministarstvo: Gotovo 480 miliona eura za energetsko i mobilno siromaštvo do 2032. godine

Ministarstvo infrastrukture i energetike naglasilo je da se, uz navedene mjere pripremljene u saradnji s Eko fondom, već pripremaju dodatna rješenja.

„Mjere su prvenstveno usmjerene na energetsku obnovu zgrada, smanjenje potrošnje energije i troškova domaćinstava te pružanje stručne pomoći u realizaciji investicija“, naveli su.

Dugoročnu podršku energetski siromašnim i ugroženim domaćinstvima osigurat će Evropski fond za socijalnu klimu, saopćili su. Slovenija će u periodu od 2026. do 2032. godine imati pravo na 358 miliona eura evropskih sredstava, a zajedno s nacionalnim sufinansiranjem planirano je osigurati ukupno 477,3 miliona eura za mjere u oblasti energetskog i mobilnog siromaštva.

Nacrt plana za socijalnu klimu, koji je Slovenija u aprilu ove godine predala Evropskoj komisiji, predviđa, između ostalog, dodatne podsticaje za energetsku obnovu stambenih zgrada i stanova u višestambenim zgradama, obnovu javnih stanova za iznajmljivanje, uključivanje ugroženih domaćinstava u energetske zajednice te dodatno informisanje i savjetovanje, podsjetili su.

Međutim, plan se još ažurira, pa se uslovi, vremenski okvir i način provođenja pojedinačnih mjera i dalje usklađuju.

O smanjenju PDV-a na dio energenata odlučuje se na referendumu

Živčić i Drouet istakli su da će efikasna i uspješna realizacija ovog plana biti veliki izazov jer postoji rizik da sredstva iz evropskog fonda neće stići do onih kojima su najpotrebnija.

„Kako bi se smanjio taj rizik, potrebno je uspostaviti dobru saradnju između institucija poput Eko fonda i Borzena te brojnih aktera koji na terenu pružaju podršku ugroženim grupama – od centara za socijalni rad do socijalnih organizacija“, dodali su.

U međuvremenu, resorni ministar Jernej Vrtovec nada se da će birači prepoznati važnost interventnog zakona za razvoj Slovenije i podržati ga na predstojećem referendumu. Zakonom je, između ostalog, predviđena mogućnost privremenog smanjenja PDV-a na električnu energiju, prirodni plin, daljinsko grijanje i ogrjevno drvo s 22 na 9,5 posto.

Na pitanje imaju li pripremljen plan B ako zakon ne bude usvojen, iz ministarstva su odgovorili da „vlada pažljivo prati razvoj događaja, razmatra različite mjere i priprema nekoliko mogućih scenarija“.

Povodom poziva opozicione stranke Svoboda na uvođenje dvostepenog zimskog dodatka za energiju, koji bi se korisnicima novčane socijalne pomoći i zaštitnog dodatka isplaćivao u prvoj polovini ovog mjeseca, kao i predujma za energiju za kupovinu lož-ulja, peleta i ogrjevnog drveta za domaćinstva s visokim troškovima grijanja, ministarstvo je saopćilo da svaki takav prijedlog treba pažljivo razmotriti.

Predujam za energiju bio bi namijenjen za oko 15.000 domaćinstava, a njegova realizacija planirana je za novembar.