Srbija: Od sredine 2018. lakši put do besplatnih kilovata

Dio od 227 miliona eura kredita Svjetske banke biće iskorišten da se poveća broj građana koji imaju pravo na olakšice za struju. Prošle godine koristilo ih je 67.000 najugroženijih, a dogodine se očekuje da to pravo iskoristi 70.000 građana.

Besplatne kilovate automatski, bez podnošenja zahtjeva, ostvaruju primaoci socijalne pomoći i dječjeg dodatka, a mogu ih dobiti i druga ugrožena domaćinstva u zavisnosti od broja članova i prihoda.

Očekuje da to pravo iskoristi 70.000 građana.

"Sa Vladom radimo na tome da EPS adekvatno naplaćuje usluge od potrošača, a uporedo s tim da se obezbijedi pomoć onima koji nisu u mogućnosti da plate punu cijenu struje. Cilj nam je da energenti budu dostupni i najsiromašnijim građanima", rekao je šef Kancelarije Svjetske banke u Srbiji Stiven Ndegva.

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić ističe da se radi na konceptu izmjene uredbe koja bi pojednostavila procedure i gdje bi građani mogli u većoj mjeri, na jednostavniji način, da dobiju pogodnosti.

"Očekujem da ćemo uredbu sredinom 2018. usvojiti", rekao je Antić.

Mjesečno može da se dobije besplatno do 250 kilovat-sati struje. Mnogi za to ne znaju.

Građani sa kojima je ekipa RTS-a razgovarala kažu da je, koliko god da se smanji račun, ta pomoć dobrodošla.

"Svima bi to značilo, a pogotovo onima koji su socijalno ugroženi", kaže jedan od građana.

Ključnu ulogu u realizaciji energetskih olakšica imaju lokalne samouprave, jer ih one i odobravaju.

"Da bi što više siromašnih građana dobilo povlastice, i za struju i za gas, ključno je da saznaju da program podrške postoji i da mogu da se prijave u lokalnoj samoupravi. Zato insistiramo da najsiromašniji dobiju informacije kako da podnesu zahtjev za sticanje statusa ugroženog potrošača", ističe šef Kancelarije Svjetske banke u Srbiji, piše RTS.

Prepreka za olakšice mnogima je i samo podnošenje zahtjeva jer košta dvije do tri hiljade dinara. Iako je Vlada lokalnim vlastima preporučila da najsiromašnije oslobode tog nameta, to je uradila tek polovina gradova i opština.

Energetika.ba