U planu izgradnja dvije agrosolarne elektrane u Srbiji

Lokacija za Solar Power Plant Delta je u katastarskoj opštini Banatska Topola na poljoprivrednom zemljištu. Površina iznosi 180 hektara. Projektovana su tri agrosolarna polja na ukupno 157 hektara, uz razvodno postrojenje (110/35 kilovata), koridor priključnog dalekovoda od 110 kilovata i vezni elektroenergetski i optički kablovi.

Prema nacrtu plana, koji manjim dijelom zahvata i Bašaid, elektrana u tački priključenja na prenosni sistem može plasirati snagu do 88 megavata. Stopostotni vlasnik projektne firme je luksemburška ispostava kineske kompanije Trina Solar, po podacima Agencije za privredne registre.

U planu je i izgradnja baterijskog skladišta

U okviru svakog od tri solarna polja elektrane Solar Power Plant Delta, paneli će biti postavljeni na čeličnu konstrukciju, izdignutu dovoljno da se zemljište ispod koristiti u poljoprivredne svrhe, kao pašnjak za sitniju stoku ili kao obradivo zemljište za biljne kulture koje ne zahtijevaju veliku osunčanost i ne rastu više od 60 centimetara kako ne bi ugrožavale funkciju panela, navedeno je u nacrtu plana detaljne regulacije.

Uz razvodno postrojenje bilo bi baterijsko skladište energije, operativne snage 18 megavata i kapaciteta 36 megavat-sati, piše u dokumentu, prenosi Balkan Green Energy News. 

Nacrt plana detaljne regulacije obradio je South Banat Energy Hazelnut, registrovan u Pančevu.

Druga agrosolarna elektrana je predviđena u Mokrinu

Drugi projekat, Brankov solar, bio bi materijalizovan u katastarskim opštinama Mokrin i Kikinda. Područje ima 18 hektara, a 97 posto je poljoprivredno zemljište.

Maksimalna odobrena snaga koju solarna elektrana može predati u distributivni sistem iznosila bi 9,99 megavata, navedeno je u nacrtu plana. Solarni paneli i prateći objekti zauzeli bi 15 hektara.

Površina se nalazi u okviru eksploatacionog polja ugljovodonika Mokrin. Fotonaponski pogon bio bi opremljen podzemnim električnim kablovima srednjeg i nižeg napona i optičkim kablovima. U okviru obuhvaćenog područja predviđeno je razvodno postrojenje od 20 kilovolti.

I ovdje bi mogao da bude primijenjen koncept agrosolara, napomenuli su autori nacrta.

Instaliranjem solarnih panela koji u određenom procentu propuštaju sunčevu svetlost, omogućava se zaštita poljoprivrednih kultura od ekstremnih vremenskih uslova, napisali su. Postavljanjem solarnih panela iznad poljoprivrednih kultura ili korištenjem prostora za ispašu stoke spriječava se potencijalni konflikt korišćenja poljoprivrednog zemljišta za proizvodnju električne energije, navedeno je u dokumentu.

Izradilo ga je društvo za projektovanje Arhiplan iz Aranđelovca. Oba plana su dostupna na uvid javnosti do 24. maja.