Učinkovita alternativa konvencionalnim klima-uređajima

Kako se temperature penju iznad 30 stepeni, povećava se i potreba za hlađenjem. Bečka energetska kompanija Wien Energie zato je proširila svoju centralu za daljinsko hlađenje na Glavnom kolodvoru u Beču i stavilo je u puni pogon. Centrala sada radi s 26 MW rashladnog učina, što odgovara otprilike učinku 7.000 klima-uređaja.

Uz Glavni željeznički kolodvor u 10. gradskom okrugu Favoriten brojni uredi, hoteli i apartmani na tom području također će imati koristi od povećanja kapaciteta centrale, saopćeno je iz Međunarodnog ureda Grada Beča.

Kako je rekao Peter Hanke, član bečkog poglavarstva za finansije, privredu i bečkog gradskog koncerna Wiener Stadtwerke, u Beču se sve više oslanjaju na klimatski prihvatljivo daljinsko hlađenje kako bi održivo smanjili potrebu za energijom i emisiju CO2 te poboljšali kvalitetu života u velikom gradu.

Dvije dizalice toplote

Otkako je 2013. godine puštena u rad s pet kompresijskih rashladnih uređaja koje napaja ekološka električna energija, centrala je proširena na još jedan kompresijski te apsorpcijski rashladni uređaj koji radi na otpadnu toplotu. Osim toga, ugrađene su dvije dizalice toplote koje višak otpadne toplote pohranjuju u sistem daljinskog grijanja.

Kako objašnjava Michael Strebl, predsjednik Uprave Wien Energieja, potreba za klimatski prihvatljivim rješenjima za hlađenje raste s porastom temperatura. Grad Beč će uložiti oko 90 miliona eura u ekološki prihvatljivu rashladnu tehnologiju do 2027. godine.

Sistem koristi izmjenjivač toplote za pretvaranje otpadne toplote nastale tokom procesa hlađenja u klimatski prihvatljivu toplotu i toplu vodu za oko 2.500 domaćinstava. Ova kombinacija štedi oko 50 posto CO2 u usporedbi s konvencionalnim klima-uređajima i proizvodi daljinsko grijanje gotovo bez emisija.

Dvjestotinjak zgrada

Osim centrale na Glavnom željezničkom kolodvoru, Wien Energie upravlja sa šest drugih centrala za daljinsko hlađenje te je izgradilo prsten za daljinsko hlađenje oko centra grada. Sistem dug oko 30 kilometara tako na klimatski prihvatljiv način hladi dvjestotinjak zgrada, a brojka je u neprestanom porastu.

Očekuje se da će se do 2030. kapacitet daljinskog hlađenja gotovo udvostručiti s 220 na 370 MW rashladnog učina pokrivajući površinu od 7,3 miliona četvornih metara.

Među zgrade koje se opskrbljuju centralnim hlađenjem spadaju Sveučilište u Beču, Narodna banka, Opća bečka bolnica, zgrada austrijskog parlamenta, gradska vijećnica, bečki muzej za primijenjene umjetnosti MAK, poslovni kompleks Austria Campus, bečka Državna opera, kao i brojni hoteli i stanovi u novogradnjama.