Arapović: Mini hidroelektrane trajno uništavaju rijeke, Evropa je to davno izbacila

Ekolozi u našoj zemlji već godinama upozoravaju na loše stanje u kojem se nalaze bh. rijeke, a Svjetski dan voda 22. mart iskoriste da bi još jednom alarmirali javnost na ovaj problem kojeg mnogi ne vide ili ignorišu.

Oliver Arapović predsjednik je Udruženja "Majski cvijet" iz Mostara i lider građanskog pokreta koji je posljednjih godina uspio zaustaviti gradnju dvije mini hidroelektrane na zaštićenim lokacijama Bunskih kanala južno od Mostara. Danas nam kaže kako su rijeke kod nas ugrožene s dvije grupe različitih problema.

"Prvo imamo najezdu mini hidroelektrana koje je Evropa izbacila, a sada kod nas nalaze plodno tlo. Drugo je nemaran odnos građanstva čemu najviše doprinosi loša edukacija u ovoj oblasti. Ekologija bi morala biti obavezan predmet u školama", kaže Arapović naglašavajući da u našoj zemlji postoje 244 rijeke, da se taj vodeni rezervat smatra najvećim izvorištem pitke vode na Balkanu, možda i u Evropi.

Ako se građani, a posebno vlasti na ovaj način nastave ponašati prema rijekama, u periodu od dvadeset do pedeset godina, one će potpuno biti uništene, a mi ćemo ostati bez pitke vode.

"Gradnja mini hidroelektrana trajno uništava rijeke, a kod nas ih je izgrađeno osamdesetak, a planirano još po tri stotine u oba entiteta, ukupno šest stotina. Vlast ne dopušta pristup Energetskoj strategiji Bosne i Hercegovine, bojeći se vjerovatno sagledavanja težine problema i onog šta se tek sprema", kaže naš sagovornik.

Mini hidroelektrane, nastavlja Arapović, izuzetno negativno djeluju na biljni i životinjski život u i oko rijeke, ali i na ljude koji žive oko rijeka.

"Najbolje je ovaj problem ilustrirati činjenicom da je Evropa davno završila s mini hidroelektrana i da u modernom svijetu to više nije obnovljivi izvor energije. Evropa se okrenula solarnim izvorima i vjetroelektranama. Mini hidroelektrane trajno unište korito rijeke, na betonu ništa ne raste. Uvijek postoji zaustavni tok koji kategorizaciju vode drastično promijeni. Turbine za nekolika stepeni ohlade vode, tako da larve i insekti koji su milionima godina prisutni više ne mogu opstati i onda tu kreće začarani krug", pojašnjava nam Arapović.

Evropa na mjesta koju su nekad pokrivale mini hidroelektrane ulaže po nekoliko desetina miliona eura u revitalizaciju. Arapović se pita ko će taj novac nama obezbijediti kada mi uništimo naše riječno bogatstvo.

"Građanima je dosta takvih investicija koji idu u prilog samo investitoru. Spašavanje Bunskog kanala na Neretvi, tog zaštićenog dragulja, podiglo je na noge cijelu društvenu i akademsku zajednicu, udruženja, građane bez obzira na sve naše podjele. Objekti koji su 2016. trebali biti početi s građenjem obustavljeni su, ali opasnost nije prošla jer vlast ne radi transparentno", kaže Arapović, naglašavajući da se najveći broj takvih objekata kod nas izgradio bez cjelokupne dokumentacije i provedenog zakonskog postupka.

Energetika.ba / Klix.ba