Svjetski hidroenergetski kapaciteti rastu, ali nedovoljno

Da bi se postigao cilj „trostrukog povećanja“ dogovoren na Klimatskom sastanku UN (COP28), potrebno je približno 25 GW kapaciteta hidroenergije godišnje do 2030. Nakon toga, za dostizanje neto nula emisija do 2050. godine, procjena je da je potrebna otprilike dvostruka količina trenutno instalirane hidroenergije za scenarije neto nule.

Kako bi se udvostručio kapacitet hidroenergije do 2050. godine, potrebna je kumulativna investicija od približno 3,7 biliona američkih dolara, ili oko 130 milijardi dolara godišnje.

Malkom Ternbul, predsjednik IHA, naglašava važnost hidroenergije u balansiranju varijabilnih izvora obnovljive energije poput solarne i vetroenergije. On ističe potrebu da vlade planiraju dugoročne energetske potrebe, uključujući uravnoteženu mješavinu obnovljivih izvora kako za proizvodnju, tako i za dugotrajno skladištenje.

Najveći kapacijet u svijetu ima Kina sa skoro polovinom novog instaliranog kapaciteta u 2023. godini, zatim slijede Brazil, SAD, Kanada i Rusija.

U Evropi, najveći instalirani kapacitet hidroelektrana ima Norveška od 33.8 GW, a Turska je na drugom mjestu sa 32.5 GW.

Prošle je godine iz hidroelektrana širom svijeta proizvedeno 4.185 TWh električne energije. Najveća proizvodnja zabilježena je u regiji istočne Azije i Pacifika s 1.503 TWh, zatim u Južnoj Americi sa 728 TWh, te u zemljama Sjeverne i Srednje Amerike sa 645 TWh, prenosi Reuters.

Hidroenergija je najveći pojedinačni izvor obnovljive energije, sa pumpanom skladišnom hidroenergijom koja obezbjeđuje više od 90 odsto sve uskladištene energije u svijet i jedan od najboljih načina za ublažavanje suša.

IHA procjenjuje da kroz funkciju skladištenja vode u svojim rezervoarima, industrija hidroenergije spriječava godišnje gubitke BDP-a od preko 130 milijardi američkih dolara zbog suša.