Dok nafta i plin poskupljuju, EU zahvaljujući suncu štedi milijarde
Nova analiza udruženja SolarPower Europe pokazuje da solarne elektrane sve više štite Evropu od nestabilnih cijena fosilnih goriva u trenutku poremećaja kakav je izazvao sukob s Iranom i situacija u Hormuškom moreuzu.
Sredinom ove sedmice cijena barela nafte Brent iznosila je 85 dolara, odnosno oko 74 eura, što je gotovo 11 eura više nego prije nego što su Izrael i SAD napali Iran krajem februara.
Cijena plina na evropskom referentnom tržištu u Nizozemskoj veća je za oko 20 eura od početka tog sukoba.
Međutim, SolarPower Europe ističe da je sunčeva energija Evropi uštedjela 20 milijardi eura u periodu od 1. marta do 15. jula smanjenjem potrebe za uvozom plina. Drugim riječima, riječ je o uštedi od približno 146 miliona eura dnevno.
Sunce je u junu postalo najveći pojedinačni izvor električne energije u EU, s udjelom od 25 posto.
Glavna izvršna direktorica SolarPower Europe Walburga Hemetsberger istakla je da je elektrifikacija put ka dugoročnoj energetskoj sigurnosti te da Evropa u tom pravcu može napredovati i brže, prenose Financije hr.
Neke evropske zemlje već su pokazale koristi transformacije svojih energetskih sistema.
Od 2019. godine Španija je udvostručila kapacitete za proizvodnju električne energije iz vjetra i sunca, dodavši novih 40 gigavata (GW). Za poređenje, elektrana snage 1 GW može godišnje snabdijevati oko 880.000 domaćinstava koja u prosjeku troše 10.000 kilovatsati (kWh).
Prošle godine vjetar i sunce prvi put su u Evropskoj uniji proizveli više električne energije nego fosilna goriva.
Stručnjaci to smatraju ključnim korakom u tranziciji prema čistoj energiji.
Iz vjetra i sunca proizvedeno je 30 posto električne energije, dok su fosilna goriva učestvovala s 29 posto.
Treba dodati da pojedine zemlje poput Austrije, Švedske i Hrvatske značajan doprinos proizvodnji energije iz obnovljivih izvora ostvaruju kroz hidroelektrane.
Kada je riječ o vjetru i suncu, Hrvatska napreduje, iako taj napredak ne ide željenim tempom niti tempom koji bi bio moguć s obzirom na raspoložive potencijale.
U maju ove godine Hrvatska je raspolagala kapacitetima od gotovo 1,5 GW solarnih elektrana i nešto manje od 1,3 GW vjetroelektrana.
Ukupni kapaciteti za proizvodnju električne energije 1. maja iznosili su 6,43 GW, pri čemu su hidroelektrane učestvovale s više od 2 GW.