U 2022. godini u Hrvatskoj je instalirano gotovo tri puta više sunčanih elektrana nego svih godina prije toga, objavila je u novembru Hina.
Već u februaru 2023. Hrvatska je imala više od osam hiljada solarnih elektrana, od čega pet hiljada u domaćinstvima, prema podacima HEP-a.
Investicija se obično isplati u roku od sedam do devet godina. Ako se u obzir uzmu sredstva koja dodjeljuje Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, rok je upola kraći. Na primjer, posljednjim pozivom koji je objavljen krajem 2023. sufinansiralo se do 50 posto opravdanih troškova projekta, odnosno u visini od 600 eura po kW nazivne snage ugrađene fotonaponske elektrane. Tako je oko 12.5 miliona eura podijeljeno na više od 3500 novih elektrana u porodičnim kućama.
Interes građana raste
Posljednjih godina interes građana raste, a broj prijava svakim je konkursom veći što pokazuje da sve više građana iskorištava poticaje koji im se nude. Svi koji žele dobiti sredstva trebali bi unaprijed pripremiti projekt, a detaljni uslovi konkursa mogu se pronaći na stranicama Fonda. Nastavak finansiranja obnovljivih izvora energije predviđen je i u 2024. godini, u sklopu Programa za energetsku obnovu porodičnih kuća vrijednog 120 miliona eura. Postotak sufinansiranja za ugradnju fotonaponskih elektrana je do 50 posto ukupnog iznosa elektrane, ali ne više od 6000 eura po korisniku.
Luka Vukmirović, voditelj isporuke i održavanja solarnih elektrana u kompaniji Energycom, koja se bavi pripremom i izgradnjom elektrana po principu ključ u ruke, tvrdi da Hrvatska ima dobre predispozicije za iskorištavanje energije sunca. Kompanija je do sada postavila 30 hiljada panela širom Hrvatske, a ove godine planiraju još toliko. Specijalizirani su za čitav niz usluga vezanih uz obnovljive izvore energije.
Svojim korisnicima koji su zainteresirani za investiranje u solarnu elektranu nude jedinstven paket usluga. Nude projektiranje i montažu solarnih elektrana, održavanje i čitav spektar sistema za adekvatno iskorištavanje dobivene energije kao što su dizalice topline, punionice električnih automobila i LED rasvjeta. Također pomažu da se prijave na konkurse za subvencioniranje kako bi se što lakše finansirali.
“Potencijal u odnosu na ostatak EU-a je vrlo dobar, ako ne i odličan, jer smo jedna od južnijih država te nam je koeficijent insolacije u prosjeku od 1.000 do 1.100 kilovat sati po kilovat peaku ugrađene elektrane godišnje“, objašnjava Vukmirović.
Proizvodnja vlastite energije rezultira nižim režijama pa se tako računi za struju mogu značajno smanjiti. Vukmirović procjenjuje da kućanstvo može uštedjeti od 60 do 90 posto na godišnjem nivou, ovisno o navikama i potrebama korisnika.
Kako izgleda proces prijave na Fond i instalacije elektrane u kućanstvu?
Svi koji se odluče investirati, trebaju zadovoljiti uslove Fonda. Prvi korak je priprema svih potrebnih dozvola, provjeravanje o kojem tipu priključka se radi, je li on jednofazan ili trofazan, koja je maksimalna dopuštena zakupljena snaga na priključku, te na kakvom krovu će se postaviti.
Energycom prema zahtjevima i mogućnostima kupca definira koji je sistem najoptimalniji za postavljanje na objektu, potom pomaže pri izradi Glavnog projekta i troškovnika. Uz to, pomaže svojim klijentima ishoditi i Dozvolu za trajni pogon koju izdaje HEP.
Sama instalacija je podijeljena na krovni dio, koji podrazumijeva postavljanje potkonstrukcije i solarnih panela koji idu na nju, te strujnog dijela u kojem je bitno panele pravilno povezati na postojeću i prilagođenu kućnu električnu instalaciju.
“Nakon instalacije fizičkih komponenti slijedi puštanje elektrane u pogon, podešavanje svih potrebnih parametara te povezivanje elektrane na internet kako bi kupac imao uvid u rad svoje solarne elektrane“, pojašnjava Vukmirović, inženjer energetike iz Energycoma, domaće kompanije koja se ovim poslom bavi od 2015. godine.
Jednom instaliranu elektranu potrebno je redovno održavati. To podrazumijeva čišćenje, provjeru i eventualnu zamjenu elemenata. Kvar se u većini slučajeva može detektirati i prije izlaska na teren, putem monitoring platforme sistema koji je postavljen na objektu.
Imamo mnogo sunčanih sati, ali ih ne iskorištavamo
Uprkos velikom broju sunčanih sati, čak 2.700 godišnje na Jadranu, Hrvatska ne prati evropski prosjek. Po Vukmirovićevom mišljenju, Hrvatska zaostaje dvije do tri godine za zemljama EU-a, ali u zadnje dvije godine napredak je vidljiv te građani Hrvatske počinju pratiti evropske trendove.
"Drago nam je da i poticajima počinjemo pratiti trendove Evrope pa se solarne elektrane sve više ugrađuju u domove naših građana. Uz subvencije je puno lakše priuštiti si elektranu, ali novca u Fondovima neće biti zauvijek pa pozivamo sve da požure s prijavama", kaže Luka Vukmirović, voditelj isporuke i održavanja solarnih elektrana u kompaniji Energycom.
Koliko mogu uštedjeti ugradnjom solarne elektrane, zainteresirani građani mogu provjeriti pomoću njihovog kalkulatora.
Potpisan ugovor o izgradnji vjetroparka “Ljubuša”
