Kina prvi put ima više solarnih nego termoelektrana na ugalj

Prema podacima ove uprave, ukupni instalirani kapacitet fotonaponskih elektrana u Kini krajem jula dostigao je 1,286 milijardi kilovata, dok je kapacitet termoelektrana na ugalj iznosio 1,285 milijardi kilovata.

„Ovo predstavlja važnu prekretnicu u kineskoj tranziciji ka zelenoj i niskougljičnoj energetici“, rekao je Liu Đijang, stručnjak Kineskog savjeta za električnu energiju. On je dodao da se novi kineski elektroenergetski sistem, u kojem obnovljivi izvori imaju ključnu ulogu, ubrzano razvija.

Krajem jula fotonaponska energija činila je više od 30 posto ukupnih instaliranih proizvodnih kapaciteta električne energije u Kini. Posmatrano prema novoinstaliranim kapacitetima, njen udio je u prvih sedam mjeseci 2026. godine premašio 40 posto, što potvrđuje koliko brzo raste kineski sektor solarne energije.

Kina je izgradila kompletan lanac fotonaponske industrije, koji obuhvata istraživanje i razvoj, projektovanje i integrisanu proizvodnju. Tehnološki napredak, uključujući višestruka poboljšanja efikasnosti pretvaranja sunčeve energije u električnu, doprinio je stalnom unapređenju tehnologije i brzom smanjenju troškova.

Brz razvoj fotonaponske energije i drugih oblika nove energije u Kini daje pozitivan doprinos i na globalnom nivou.

Obnovljivi izvori sve važniji za kinesku energetiku

Kina, koja ima najveći i najbrže rastući sistem obnovljivih izvora energije na svijetu, obezbjeđuje više od 80 posto fotonaponskih modula i 70 posto opreme za vjetroelektrane na globalnom tržištu, čime doprinosi zelenoj energetskoj tranziciji u mnogim zemljama.

Stručnjaci ističu da je, posebno u uslovima neizvjesnosti u globalnom snabdijevanju energijom i ključnim sirovinama, rast kineskih kapaciteta iz novih izvora energije omogućio zemlji da zadovolji domaću potražnju za energijom, ali i doprinese stabilnosti svjetskih energetskih tržišta i lanaca snabdijevanja.

Ipak, instalirani kapacitet ne znači automatski i stvarnu proizvodnju električne energije. Od januara do jula kineske fotonaponske elektrane proizvele su ukupno 802,4 milijarde kilovat-sati električne energije, što je činilo oko 13 posto ukupne potrošnje električne energije u zemlji.

„Fotonaponska proizvodnja je veoma promjenljiva i nestabilna zbog smjene dana i noći, kao i vremenskih uslova, a broj sati njenog korištenja znatno je manji nego kod termoelektrana na ugalj. Kratkoročno gledano, termoelektrane na ugalj ostat će važan oslonac kineskog elektroenergetskog sistema, kao svojevrsna sigurnosna rezerva za stabilnost i sigurnost sistema“, rekao je Liu.

Kina sada nastoji ojačati ulogu obnovljivih izvora energije u osiguravanju sigurnog i pouzdanog snabdijevanja električnom energijom. Nekoliko energetskih planova za period 15. petogodišnjeg plana (2026–2030) predviđa konkretne mjere za bolje uključivanje obnovljivih izvora u elektroenergetski sistem.

Kina, naprimjer, planira da do 2030. godine dostigne oko 6.000 milijardi kilovat-sati godišnje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, pri čemu se očekuje da proizvodnja iz vjetra i fotonaponskih elektrana premaši 4.000 milijardi kilovat-sati.

Kina će nastojati proizvodnju iz fotonaponskih elektrana učiniti predvidljivijom i pogodnijom za upravljanje kroz nastavak tehnoloških inovacija i razvoj različitih načina primjene, uključujući integrisane sisteme solarnih elektrana i baterijskih skladišta energije, kao i proizvodnju vodika korištenjem solarne energije, naveo je Liu.

Kina ubrzano širi solarne kapacitete

Kina je solarne elektrane izgradila na gotovo svim mogućim lokacijama – od ogromnih projekata u pustinjskim i industrijskim područjima, preko kombinovanih vjetro-solarnih sistema, do fotonaponskih panela postavljenih iznad ribnjaka i na krovovima kompanija.

Primjeri širom zemlje pokazuju kako se solarna energija integriše s poljoprivredom, akvakulturom i industrijom, uz istovremeni razvoj velikih centralizovanih elektrana.