Solarna energija prvi put najveći izvor struje u EU

Prema analizi think tanka Ember, solarne elektrane su u tom mjesecu proizvele 45,4 teravat-sati električne energije, što čini 22,1 posto ukupne proizvodnje u EU i predstavlja povećanje od 22 posto u odnosu na juni prošle godine.

Nuklearne elektrane su u istom razdoblju proizvele 44,7 TWh, odnosno 21,8 posto ukupne električne energije, dok je energija vjetra činila 15,8 posto proizvodnje s 32,4 TWh.

Najmanje 13 država članica EU postiglo je vlastite mjesečne rekorde u proizvodnji solarne energije, pri čemu se Nizozemska istaknula s udjelom od 40,5 posto, a Grčka s 35,1 posto, dok su i Mađarska, Belgija i Španija zabilježile dvoznamenkaste postotke.

Usporedno s rastom obnovljivih izvora, udio ugljena u proizvodnji električne energije u EU pao je na povijesno niskih 6,1 posto, što je značajan pad u odnosu na prošlogodišnjih 8,8 posto. Najveći korisnici ugljena ostaju Njemačka i Poljska, dok je Španija gotovo potpuno eliminirala ovaj energent iz svog energetskog miksa.

Tijekom svibnja i lipnja zabilježeni su i rekordi u udjelu energije vjetra, dok je potrošnja električne energije u EU u prvoj polovici godine porasla za 2,2 posto. Uprkos rastu solarne i vjetroenergije, proizvodnja iz fosilnih goriva u EU porasla je u prvih šest mjeseci 2025. za 13 posto, najviše zbog povećane proizvodnje u termoelektranama na plin koje su nadoknadile smanjenu proizvodnju iz vjetra i hidroelektrana.

Stručnjaci iz Embera upozoravaju da će daljnji rast solarne energije zahtijevati ulaganja u fleksibilnost elektroenergetske mreže i kapacitete za pohranu energije, kako bi se omogućila stabilna opskrba u razdobljima kada solarne elektrane ne mogu zadovoljiti potražnju.

Ovaj historijski trenutak za solarnu energiju pokazuje da je Evropska unija na putu prema tranziciji ka održivijem energetskom sistemu, ali i da predstoje novi izazovi u usklađivanju rasta obnovljivih izvora i stabilnosti mreže.