Broj sunčanih elektrana je u porastu što govori podatak da ih je na HEP-ovu mrežu s 31. martom bilo priključeno 17.697 od čega u kategoriji domaćinstva 12.495, a u kategoriji poduzetništva 5.202, dok ih je prije par godina bilo znatno manje.
Kada se razdvoji ukupna priključna snaga sunčanih elektrana od 525,5 megavata na one u poduzetništvu i na domaćinstva, dolazi se do toga da domaćinstva učestvuju s 843,8, a poduzetništvo s 441,3 megavata priključne snage na HEP-ovu mrežu.
Možda običnom potrošaču te brojke ne govore puno, ali kada se raščlane na broj priključaka po godini, jasno je da interes za ugradnjom sunčanih elektrana stalno raste.
Ne tako davne 2019. godine na HEP-ovu su se mrežu priključila 103 domaćinstva i 153 poduzeća sa sunčanim elektranama. Taj je broj iduće tri godine rastao, ali je ostajao u trocifrenim okvirima. Nagli skok dogodio se 2022. godine s pojavom energetske krize kada se na mrežu priključilo 2.457 omaćinstava i 576 poduzetničkih subjekata. Prošle godine rast broja priključaka bio je još izrazitiji što ukazuje podatak da je 6.747 privatnih i 1.846 poduzetničkih objekta na svoje objekte postavilo solarne panele.
Razloga za rast broja sunčanih elektrana je više, a među glavnima se ističu neizvjesnost vezana za cijenu električne energije te poticaji koji se nude za postavljanje obnovljivih izvora energije.
Koprivničko-križevačka općina već nekoliko godina kućanstvima nudi poticaje za ugradnju sunčanih elektrana, a zbog sve većeg interesa građanstava ukupna svota novca za tu namjenu u njezinom proračunu raste. Ove sedmice ta općina zaključit će poziv na javni poziv ukupne vrijednosti 300.000 eura putem kojeg korisnici mogu ostvariti do 50 posto donacija, ali ne više od 3.000 eura za postavljanje sunčane elektrane.
Pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, komunalne djelatnosti i poljoprivredu Koprivničko-križevačke općine Marijan Štimac, kaže za HRT da je do sada zaprimljeno 99 zahtjeva, a 2021. godine kada je za tu namjenu u proračunu bilo osigurano 100.000 eura bilo ih je 28, prenosi SEEbiz.
S obzirom da se u javnosti govori kako cijene panela neprestano padaju, upitali smo Štimca je li to tačno.
On podsjeća da je država 2022. godine ukinula PDV na sunčane elektrane pa se očekivao pad cijena, ali to se nije dogodilo. Istina jest da je nekim solarnim panelima pala cijena, ali riječ je o kineskim, uglavnom starijim pločama koje su ostale na zalihama, kaže Štimac. Napominje da su te ploče manje učinkovite od onih koje danas izlaze iz fabričkih pogona. Stoga se u uslovima javnog poziva Koprivničko-križevačke općine zahtjeva ugradnja kvalitetnijih panela, tvrdi Štimac. Pritom dodaje je dobro to što se cijena panela pa i sunčanih elektrana stabilizirala, odnosno ne poskupljuje.
- Svi govore o cijeni solarnih panela, ali valja znati da su oni najjeftinija komponenta sistema koji se sastoji od više dijelova, kaže Štimac te navodi pretvarač kao jedan od skupljih dijelova, a tome treba pridodati i montažu.
Štimac dalje objašnjava kako prosječno domaćinstvo koje se ne grije na struju, troši otprilike 4.500 kilovatsati struje na godinu. Za takvo domaćinstvo, ugrubo rečeno, potrebno je izdvojiti 6.500 eura za kupovinu i postavljanje sunčane elektrane po principu ključ u ruke. Sa subvencijom koja iznosi 3.000 eura ispada da investitor izdvaja svega 3,500 eura. Prema toj računici, povrat sredstava je četiri do pet godina što je više nego isplativo, jer je potrošnja domaćinstva za električnu energiju idućih 20 do 25 godina svedena na nulu.
No, ako se energija troši i na grijanje i klimu treba uložiti znatnija sredstva, ali i to je dugoročno gledano dobro ulaganje.
Sugovornik u kalkulaciju o ugradnji solarnih elektrana za kućanstva uvodi još jedan element koji utječe ili će utjecati na isplativost postavljanja panela na krovove obiteljskih kuća i stambenih zgrada.
Naime, država trenutno subvencionira cijenu potrošene električne energije što je čini jeftinijom od tržišne. Budu li, međutim, subvencije ukinute, postavljanje sunčanih elektrana bit će još isplativije, do te mjere da neće biti potrebne subvencije županija, gradova ili Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Definitivno se isplati ugraditi sunčanu elektranu, jer smanjuje izdvajanja iz kućnog budžeta, ali i pridonosi smanjenju ispuštanja štetnih stakleničkih plinova u atmosferu, zaključuje Štimac.
Priprema se koncesija za vjetroelektranu Golija u Livnu
