
Izmjene Zakona o energetskoj efikasnosti u Sjevernoj Makedoniji uvode obaveznu ugradnju solarnih sistema na javne zgrade i postavljaju strože ciljeve za rekonstrukciju objekata radi smanjenja potrošnje energije.
Ove mjere dio su dugoročne strategije do 2050. godine, kojom se planira prelazak na zgrade sa gotovo nultom potrošnjom energije i jačanje uloge obnovljivih izvora.
Javne zgrade u Sjevernoj Makedoniji obavezno će morati da postavljaju solarne sisteme na svoje objekte.
Izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj efikasnosti obezbeđuje se usklađivanje sa standardima EU, podstiču se ekonomske i zakonske pogodnosti za građane, što bi trebalo da dovede do nižih računa za energiju, bolje zaštite životne sredine, čistijeg vazduha i otvaranja novih zelenih radnih mesta.
Energetske vlasti u zemlji smatraju da se ovim čini suštinski korak ka smanjenju potrošnje energije, smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte i integraciji obnovljivih izvora energije.
„Ključne novine su uvođenje evropskog principa Energetska efikasnost na prvo mjesto. Javni sektor, energetske kompanije i potrošači biće obavezni da primjene najbolje troškovno-efikasne mere za optimizaciju energetskih sistema, uključujući i tehnologije zasnovane na obnovljivim izvorima energije“, izjavila je ministrica energetike, rudarstva i mineralnih sirovina, Sanja Božinovska.
Usvojit će se dvadesetogodišnja strategija za rekonstrukciju stambenih, javnih i komercijalnih objekata, koji će biti transformisani u energetski efikasne zgrade sa gotovo nultom potrošnjom energije. Strategija predviđa integraciju solarnih sistema i drugih obnovljivih izvora energije.
Godišnji cilj za uštedu energije u javnim zgradama povećat će se sa 1% na 3%, uz obaveznu rekonstrukciju najmanje 3% ukupne površine javnih objekata svake godine, a koji ne ispunjavaju minimalne zahtjeve za energetske karakteristike. Dugoročna strategija do 2050. godine za rekonstrukciju stambenih, javnih i komercijalnih zgrada jeste da dostignu nivo gotovo nulte potrošnje energije.
Vlada će uvesti i mjere za postizanje konkretnih ciljeva uštede finalne energije, sa fokusom na operatere i institucije, a energetski kontrolori imaće ključnu ulogu u sprovođenju politika energetske efikasnosti.