Statkraft smanjuje planove za proizvodnju obnovljive energije

Generalna direktorka Statkrafta, Birgit Vartdal (Birgitte Vartdal), koja je preuzela funkciju u aprilu, obećala je da će „izoštriti“ strategiju kako bi se nosila sa težim uslovima poslovanja. „Prelaz sa fosilnih goriva na obnovljivu energiju se dešava sve bržim tempom u Evropi i ostatku svijeta.

Međutim, tržišni uslovi za cijelu industriju obnovljive energije postali su izazovniji,“ rekla je ona, prenosi Financial Times.

Iako Statkraft nije na berzi, javna tržišta su naglasila pad potražnje za obnovljivim izvorima energije. S&P Global Clean Energy Index, koji uključuje proizvođače vjetroturbina i solarnih panela, pao je za 25 procenata od jula prošle godine, dok su ESG akcioni fondovi imali odlive od 38 milijardi dolara ove godine do kraja maja, prema podacima banke Barclays.

Statkraft, koji je u vlasništvu norveške države i uglavnom proizvodi energiju iz svoje velike flote hidroelektrana, najavio je planove za usporavanje rasta kapaciteta. Sada cilja na instalaciju 2,0-2,5 GW kopnenih vetroelektrana, solarnih postrojenja i skladišta baterija godišnje od 2026. godine nadalje, što je potencijalno dovoljno za snabdevanje električnom energijom oko 2,5 miliona domaćinstava.

Prethodni cilj bio je proizvodnja 2,5-3,0 GW godišnje od 2025. i 4 GW godišnje od 2030. Statkraft je među nekoliko evropskih komunalnih preduzeća koja su usporila planove rasta tokom protekle godine. Danski Orsted, najveći svjetski developer offshore vetroelektrana, smanjio je svoje ciljeve za 2030. za više od 10 GW nakon problema sa projektima u SAD.

Portugalski EDP takođe je smanjio svoje godišnje ciljeve u maju, navodeći kao razlog „niže cijene električne energije i više kamatne stope na duže staze“. Francuska državna kompanija Engie pomjerila je svoj cilj za razvoj 4 GW vodoničnih projekata sa 2030. na 2035. godinu, navodeći da je „razvoj i strukturiranje tržišta sporije nego što je bilo predviđeno prije godinu dana“.