U naredne četiri godine BiH će dobiti elektrane na solar i vjetar snage i do 2.200 MW
U naredne tri do četiri godine u Bosni i Hercegovini bit će izgrađene solarne elektrane snage 1.500 MW i vjetroparkovi kapaciteta 700 MW, izjavio je Edhem Bičakčić, predsjednik Regionalnog savjeta Jugoistočne Evrope Međunarodnog veća za velike električne sisteme (South-East European Regional Council of CIGRE – SEERC).
Bosna i Hercegovina, prema riječima Edhema Bičakčića, raspolaže sa značajnim neiskorištenim potencijalom za korištenje energije vode, vetra i sunca. On je istakao da se ubrzano grade novi vjetroparkovi i fotonaponske elektrane, prenosi Balkan Green Energy News.
Dodatni podstrek investicijama u obnovljivu energiju dao je značajan rast cijena energije u poslednje tri godine, dodao je on, i naveo da prilikom odluke o investiranju trebalo bi uzeti u obzir rizike promjena cijene električne energije.
Bičakčić je rekao da očekuje u naredne tri do četiri godine više od 1.500 MW novih solarnih elektrana i više od 700 MW novih vjetroparkova. Te elektrane će, procjenjuje, proizvesti 4.000 GWh struje, što je trenutno četvrtina ukupne proizvodnje ili trećina ukupne potrošnje u BiH.
Najveći problem za nove elektrane je balansiranje
On smatra da će najveći problem za te nove elektrane biti balansiranje i kapacitet prenosnih i distributivnih mreža da prihvate tu energiju. Jasno je, dodaje, da nedostaje sinhronizovan razvoj prenosne i distributivne mreže za priključak novih objekata pa i poneki dalekovod.
Sa druge, strane, Bičakčić naglašava da je najteži zadatak koji BiH mora da riješi u energetskoj tranziciji gašenje termoelektrana i smanjenje neto emisija CO2 na nulu u 2050.
BiH nema ni plan, ni strategiju
On je podsjetio da se energetska tranzicija ne odnosi samo na proizvodnju struje iz fosilnih goriva, već i na korištenje tih goriva u transportu, grijanju i hlađenju. Udeo električne energije u ukupnom bilansu energetskih potreba bi, procenjuje, trebalo da se duplira do 2050. Zbog toga će morati da se grade reverzibilne i akumulacione hidroelektrane i koristi zeleni vodonik i ostali kapaciteti za skladištenje električne energije, istakao je on, i dodao da BiH za to nema ni pripremljen plan, ni strategiju.
Bičakčić je naglasio da BiH kao zemlja u razvoju nije u mogućnosti da finansijski samostalno srovede energetsku tranziciju. Bez podrške međunarodnih finansijskih institucija kroz grantove i povoljne kredite, kao i transfere znanja i iskustava, neće biti moguće uspješno uraditi pravednu tranziciju regiona uglja, rekao je Bičakčić.
