Evropska industrija vjetroturbina suočava se sa nepravednom konkurencijom iz Kine

Kako bi se energija vjetra u Evropi brže razvijala, potrebna je snažnija podrška industriji vjetroturbina – što nije nova tema, ali ostaje ključna. Evropska investiciona banka (EIB) stoga je pokrenula šemu garancija vrijednu pet milijardi dolara.
Novi izvještaj Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) potvrđuje da postoje značajne razlike u državnoj podršci koju dobijaju kineski i evropski proizvođači vjetroturbina. Kineskim proizvođačima već više od decenije dostupna je veća finansijska podrška nego njihovim evropskim konkurentima.
Prisjećanja radi, u aprilu 2024. godine, Evropska komisija pokrenula je istragu protiv kineskih dobavljača vjetroturbina zbog sumnje u nepoštenu konkurenciju. Uredba o stranim subvencijama (Foreign Subsidies Regulation – FSR) predstavlja pravni okvir Evropske unije koji ima za cilj da spriječi narušavanje tržišne konkurencije koja je izazvana subvencijama iz trećih zemalja. Prema ovoj uredbi, kompanije koje učestvuju u velikim javnim nabavkama u EU ili žele da se spoje sa drugom firmom moraju prijaviti ako su u prethodne tri godine dobile značajnu finansijsku pomoć izvan EU. Cilj je da se osiguraju ravnopravni uslovi poslovanja na unutrašnjem tržištu EU i zaštite evropske kompanije od nelojalne konkurencije.
Evropska industrija vjetroturbina ne protivi se konkurenciji, ali ističe da ona mora da bude pravedna. Podaci OECD-a pokazuju da kineski proizvođači dobijaju najveće državne subvencije, uključujući bespovratna sredstva, poreske olakšice i finansiranje ispod tržišnih uslova od strane kineskih državnih banaka.
Kako navodi WindEurope, Kina dominira i u snabdijevanju rijetkih zemnih minerala, ključnih za proizvodnju permanentnih magneta, kao i sirovina poput staklenih vlakana. U zemljama OECD-a, troškovi materijala za proizvodnju vjetroturbina gotovo su 40 odsto viši nego u Kini.
Evropski odgovor na ovaj izazov jeste Zakon o industriji za postizanje neto nulte emisije (NZIA), koji je Evropska komisija predstavila 2024. godine. Cilj je dostizanje 36 GW kapaciteta iz vjetroturbina do 2030. godine. Trenutno evropska industrija vjetroturbina ulaže više od 11 milijardi eura u proširenje postojećih fabrika i izgradnju novih. Iako je to korak u pravom smjeru, neophodno je ubrzati sprovođenje NZIA, diversifikovati lance snabdijevanja sirovinama kako bi se smanjila zavisnost od nekoliko dominantnih snabdjevača, podsticati inovacije i pojednostaviti procedure izdavanja dozvola.
Ako se problem nepravedne konkurencije ne riješi, ne ugrožava se samo evropska energetska tranzicija, već i globalna.