Paneli ispunjeni algama bi mogli stvarati električnu energiju i kisik dok apsorbuju CO2

S obzirom na činjenicu da svijet pokušava smaniti emisiju ugljika, alge su zauzele centralnu pozornicu u "hvatanju" CO2 koji se oslobađa. Od korištenja cvjetanja algi kao velikih područja za "hvatanje" CO2 pa do napajanja elektronskih uređaja pomoću njih, istraživači pokušavaju na mnoge načine upotrebljavati ove zelene organizme.

Istraživači s Univerziteta Colorado Boulder su korištenjem algi proizveli ekološki prihvatljiv cement, a sada su istraživači uspjeli razviti prozorski panel u kojem se nalaze ovi organizmi.

Biopaneli funkcionišu tako što se CO2 "pumpa" kroz vodu koja sadrži alge. CO2 koji bi se obično ispuštao u atmosferu sada koriste alge kao fotosintetski organizmi za uzgoj i proizvodnju vlastite hrane. Dodatna prednost je to što ovi organizmi stvaraju kisik kao nusproizvod koji se može "uhvatiti" i osloboditi u objektu gdje se pomenuti paneli nalaze.

Iz Greenfluidicsa nema mnogo detalja o funkcionisanju tehnologije, ali je New Atlas objavio da kompanija koristi nanofluidiku u svom dizajnu kako bi nanočestice ugljika cirkulisale u vodi. Prednost dodavanja ugljika je u tome što povećava toplotnu provodljivost vode, koja zatim protiče na jednoj strani panela, dok alge rastu na drugoj strani.

Prema Greenfluidicsovom dizajnu, "uhvaćena" toplota prolazi kroz termoelektrični generator kako bi se proizvela električna energija, a koja se direktno može koristiti za napajanje zgrade. Ovo je relativno laka metoda, što znači da je ove panele mnogo lakše koristiti u odnosu na konvencionalne panele s algama gdje se biomasa treba izvući i pretvoriti u gorivo u posebnom postrojenju.

Pomenuta kompanija već dvije godine razvija dizajn svojih panela, a prototip je testiran u oktobru 2021. godine. Kompanija je imala plan da obavi još testova šriom svijeta, a to bi se trebalo dogoditi u drugoj polovini ove godine.

Svaki panel može proizvesti 328 KWh/m2 energije godišnje te također uštedjeti 90 kWh/m2 energije tako što zadržava toplotu tokom hladnijeg vremena. Tokom ljeta isti paneli mogu ponuditi efekt hlada te održavati nižu temperaturu objekata.

Iako je tehnologija uzbudljiva, postoje mnogi drugi faktori poput troškova i lakoće instalacije, estetike ugrađenog panela te operativnih troškova i troškova održavanja takvog sistema, a oni su trenutno nepoznati.

Energetika.ba / Klix.ba