Cijene ugljika u Bosni i Hercegovini - implikacije, izazovi i prilike
Europski mehanizam za graničnu prilagodbu ugljika (CBAM) uvodi se kao naknada/tarifa za emitirani ugljenik u proizvodnji grupa proizvoda s visokim udjelom ugljika (željezo i čelik, cement, gnojiva, aluminij, električna energija i vodik), a plaćat će se prilikom uvoza u EU od 2026. godine.
Prema Regulatornoj komisiji za električnu energiju (DERK), 2022. godine 64% električne energije u Bosni i Hercegovini proizvedeno je iz termoelektrana na ugalj. Ključni sektori poput električne energije, cementa, željeza i čelika, aluminija i umjetnih gnojiva čine gotovo trećinu izvoza Bosne i Hercegovine, pri čemu izvoz u EU iz ovih industrija čini oko 10% BDP-a u 2022. godini. Prema MMF-u, pad izvoza iz pogođenih industrija u Bosni i Hercegovini može se kretati od 11% do 25%, ovisno o razini poreza na ugljenik, što iznosi otprilike 1,1% do 2,5% BDP-a. U skladu Mapom puta za dekarbonizaciju Bosne i Hercegovine, zajedno s drugim zemljama u regiji, planira se uvođenje cijene CO2 putem uspostave sistema trgovanja emisijama (ETS) do 2026. godine kako bi se izbjegli učinci CBAM-a i generirali domaći prihodi (umjesto EU prihoda) za podršku tranziciji prema obnovljivoj energiji i smanjenju emisija CO2 u relevantnim sektorima. Implementacija kako CBAM-a tako i uvođenje ETS-a značajno će utjecati na različite sektore u Bosni i Hercegovini.
Svrha ovog okruglog stola, koji će se održati 22.02.2024. godine u 14:00 sati u Europe House, Sarajevo, je da pokrene debatu o implikacijama, izazovima i prilikama povezanim s cijenama ugljika kojima će naša ekonomija uskoro biti izložena. Naglasak će se staviti i na važnost izgradnje kapaciteta, svijesti i uključivanja svih zainteresiranih strana u procesu, kao i razvoj mehanizama praćenja i izvještavanja o emisijama ugljika. Cilj okruglog stola je okupiti raznolik spektar sudionika, uključujući predstavnike vlada i parlamenta, ključne međunarodne organizacije, stručnjake, predstavnike industrije I civilnog društva.
Panelisti:
1. Branka Knežević, šef odsjeka za primarnu energiju i politiku, Sektor za energetiku Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (uvodno izlaganje)
2. Halko Balavac, pomoćnik ministra za Sektor energije, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije
3. Stefano Ellero, šef kooperacija u Delegaciji EU u BiH
4. Alpa Shah, ekonomistica, Odjel Fiskalnih Poslova, Međunarodni monetarni fond
5. Svjetska banka (TBC)
6. Armin Hadzić, direktor, Sektor za energetiku, Privredna / Gospodarska Komora FBIH
7. Azrudin Husika, profesor, Mašinski fakultet Univerziteta u Sarajevu
Potpisan ugovor o izgradnji vjetroparka “Ljubuša”
