Kina gradi veliki broj termoelektrana na ugljen

To je najveći broj novih kapaciteta od 2015. godine. Taj najveći svjetski potrošač ugljena obećao je da će "strogo kontrolirati" energiju iz ugljena u razdoblju od 2021. do 2025.", ali zabrinutost zbog nestašice električne energije dovela je do naglog porasta novih projekata od 2023. godine. Proizvodnja ugljena posljednjih je godina u stalnom porastu, s 3,9 milijardi tona u 2020. na 4,8 milijardi tona u 2024.

"Ako ugljen predugo zadrži visok udio u kineskom elektroenergetskom sistemu, bit će puno teže postići brzi pad emisija. To bi moglo predstavljati izazove za globalne klimatske napore, posebno u vrijeme kada se očekuje da će zemlje povećati svoje ambicije za ciljeve do 2035.", rekao je Qi Qin, istraživač u Centru za istraživanje energije i čistog zraka (CREA), ujedno glavni autor izvješća, javlja Reuters.

Do porasta je došlo uprkos rekordnom povećanju kapaciteta obnovljivih izvora energije prošle godine i mogao bi otežati povezivanje zelene energije s elektroenergetskom mrežom, navodi se u izvještaju koje su objavili CREA i think tank Global Energy Monitor (GEM). Kina je s mreže skinula više od 100 GW zastarjelih elektrana na ugljen u posljednjoj deceniji, prema podacima energetskog regulatora, a novi projekti mogu se graditi samo kao rezerva za baze obnovljive energije.

Kina je prošle godine također pustila u rad 356 GW vjetroelektrana i solara, ispunivši svoj cilj od 1200 GW obnovljivih kapaciteta do 2030., šest godina prije roka. Obnovljivi izvori energije, međutim, teško se natječu u kineskoj EE mreži, pri čemu su stope iskorištenosti naglo pale krajem prošle godine, navodi se u izvještaju od četvrtka.

Kina je obećala početi smanjivati ​​upotrebu ugljena tokom petogodišnjeg planskog razdoblja od 2026. do 2030. dok radi na tome da svoje emisije dovede do vrhunca prije kraja decenije. Ovo je stvorilo poticaje za industriju da dovrši što više kapaciteta prije novih ograničenja koja bi mogla stupiti na snagu već sljedeće godine.

Očekuje se da će Kina uskoro objaviti svoj petogodišnji plan razvoja od 2026. do 2030. a trebala bi predati i tzv. nacionalno obvezujuće ciljeve prema Pariškom sporazumu, što je do sad napravila tek šačica zemalja.