Članovi Zelenog kluba ponovno upozoravaju na problem Trgovske gore

Odbrana interesa države Bosne i Hercegovine i građana u sjeverozapadnom dijelu BiH nema cijenu - poručeno je danas na pres-konferenciji na kojoj su o problemu odlaganja nuklearnog i radioaktivnog otpada na lokaciji Trgovska gora govorili poslanici u Parlamentarnoj skupštini BiH i članovi Zelenog kluba Saša Magazinović, Jasmin Emrić i Edita Đapo.

Magazinović je kazao da je u Vijeću ministara BiH učinjeno nekoliko koraka naprijed kada je u pitanju odbrana Bosne i Hercegovine od namjere Republike Hrvatske da skladišti nuklearni i radioaktivni otpad na granici sa BiH.

Istaknuo je da u ovoj priči nema ni pozicije, ni opozicije, da svi rade zajedno, te da ne bi trebalo biti ni Srba, ni Hrvata ni Bošnjaka ni ostalih, nego da u fokusu treba biti BiH i opasnost od namjere susjedne države da skladišti nuklearni otpad u našem dvorištu.

Istaknuo je da je u posljednjih nekoliko mjesece učinjeno više nego u proteklih nekoliko godina.

- Zašto je trebalo ovoliko vremena da se institucije BiH pokrenu, na to nemam odgovor. Nalazimo se u trenutku kada je Vijeće ministara BiH trebalo formirati ekspertni tim, tim ljudi koji se na profesionalnoj osnovi bave različitim segmentima nauke koji mogu biti od koristi BiH u našoj strategiji odbrane od ovoga o čemu govorimo - naveo je Magazinović.

Po njegovim riječima, taj proces je stao na Vijeću ministara BiH, tako što je ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković praktično stavila veto.

Magazinović kaže da su njeni argumenti da se radi o gomilanju radnih grupa, da Hrvatska ništa ne radi, da nam je još uvijek rano za ovakve aktivnosti i da bi plaćanje ljudi u ovim tijelima proizvelo novi i bespotreban trošak.

Komentirajući svaku od navedenih stvari, kazao je da je ministrica Turković „hronično neinformiran ministar, budući da se pozvala na gomilanje radnih grupa, ne znajući da je i sama glasala za ukidanje tih koje su nekada postojale“.

Dodao je da je apsolutno netačno da Hrvatska ništa ne radi. Napomenuo je da je nedavno raspisan tender za izradu studije uticaja na okoliš, „izuzetno bitan korak institucija Republike Hrvatske i alarm za BiH“.

- Hrvatska strana odvaja tri miliona i 650 hiljada kuna za PR kampanju kojom treba objasniti da je ovo što oni rade sasvim u redu, da to neće imati nikakav štetan uticaj, kako bi ta medijska podrška bili u funkciji završetka ovog projekta s hrvatske strane - naveo je Magazinović.

Postavio je pitanje da li treba platiti eksprte „ili se treba osloniti na one koji misle da znaju, a ne znaju“.

- Mislim da odbrana Bosne i Hercegovine ne može biti skupa - zaključio je Magazinović.

Pozvao je sve u Vijeću ministara BiH, opozicione stranke, nevladin sektor, akademsku zajednicu i sve koji mogu pomoći da se uključe, „da zajednički radimo, da imamo sinergijski efekat“.

- Ali ako institucije BiH budu te koje koče državu BiH, onda hajde da odustanemo, jer sveukupno to onda neće imati nikakvog smisla - kazao je Magazinović.

Poslanik u državnom parlamentu Jasmin Emrić je napomenuo da problem odlaganja radioaktivnog i nukleranog otpada na granici sa BiH traje više od 20 godina.

- Mi imamo problem političke odluke Republike Hrvatske da se na granici sa BiH izgradi odlagalište radioaktivnog i nuklearnog otpada - kazao je Emrić.

Po njegovim riječima, mi nemamo problem s programom Hrvatske da skladišti svoj radioaktivni i nuklearni otpad, „nego mi imamo problem što oni to žele učiniti na štetu BiH i njenih građana u sjeverozapadnom dijelu države“. To je suština ovog problema.

- Mi se borimo protivi lokacije koja je u blizini granice sa BiH, koja je u blizini općina i gradova BiH i koja će imati najveće negativne i štetne utjecaje preko granice, odnosno na područje u sjeverozapadnom dijelu BiH, gdje prema procjenama živi do 250 hiljada stanovnika - naveo je Emrić.

Dodao je kako ne mora objašnjavati šta znači to da se jedno „zeleno područje“ označi radioaktivnom markicom.

Emrić smatra da od 1999. godine „institucije BiH lutaju“, te da još uvijek nemamo kvalitetan odgovor, nemamo razrađenu strategiju, razrađene opcije.

- Danas kada trebamo konkretizirati odbranu BiH od ove namjere Republike Hrvatske, otvaraju se neke bespotrebne diskusije o imenovanju ekspetnog tima. Po meni, imenovanje ekspertnog tima je formalan čin, a suštinski čin je kako će taj ekspertni tim pripremiti odbranu BiH, jer mi moramo zaštiti pravnim putem interese BiH i građana u sjeverozapadnom dijelu zemlje - smatra Emrić.

Napomenuo je da poziv vlastima Republike Hrvatske da se to dobrosusjedski riješi nisu prihvaćeni, „Republika Hrvatska nas nije prihvatila kao partnera“.

Ističe kako nam preostaje jedino to da se, u skladu sa ESPO konvencijom, odredimo kojim putem ćemo rješavati ovaj problem. Za to su potrebni ekspertni timovi, pravni timovi koji će naći najbolje rješenje i koji će prikupiti sve argumente kako bi se dokazao štetni uticaj uspostave centra za zbrinjavanje radioaktivnog i nuklearnog otpada na lokaciji Trgovske gore.

- Odbrana interesa države Bosne i Hercegovine i građana u sjeverozapadnom dijelu BiH nema cijene. Nema tih miliona koji mogu nadoknaditi ljepote, zdrav i čist okoliš sjeverozapadnog dijela BiH i doline rijeke Une. Nema tih miliona koji mogu nadoknaditi eventualni incident koji se može desiti ako se uspostavi takvo odlagalište - upozorava Emrić.

Poslanica u državnom parlamentu Edita Đapo je kazala da je na jednoj od sjednica Vijeća ministara BiH imenovan koordinacijski tim koji je predložio osnivanje ekspertnog i pravnog tima.

- Hrvatska je objavila tender ili javni poziv za izradu studije uticaja na okoliš. Kada ta studija uticaja na okoliš bude gotova, BiH može reagirati. Međutim, mi mislimo da će tada biti jako kasno da reagiramo. Želimo da ovaj ekspertni tim u isto vrijeme kada kuća koja dobije tender u Hrvatskoj bude radila studiju, uzimala uzorke vode, zemlje ili uzorke iz nuklearne elektrane Krško, da to u isto vrijeme rade i naši eksperti - navela je Đapo.

Dodala je kako je potrebno da, kada bude gotova studija u Hrvatskoj, kada se bude povela javna rasprava o tome, „i mi imamo valjane dokumente izrađene od naših esperata“.

Energetika.ba / FENA