Hoće li elektromobilnost u BiH postati stvarnost ili ostati daleki san?

Električni automobili (EV) nude čistu alternativu tradicionalnim vozilima s motorima na unutrašnje sagorijevanje, a njihova popularnost raste zbog ekoloških, ekonomskih i tehnoloških prednosti.

Jedan od najvažnijih faktora elektromobilnosti je smanjenje emisije ugljičnog dioksida (CO2) i drugih štetnih plinova poput dušikovih oksida (NOx) i čestica koje uzrokuju zagađenje zraka. U urbanim sredinama, gdje je koncentracija vozila velika, električna vozila mogu značajno smanjiti emisije, poboljšavajući kvalitetu zraka i zdravlje građana. Zagađenje zraka u gradovima uzrokuje mnoge zdravstvene probleme, poput respiratornih bolesti, a smanjenje emisije putem elektromobilnosti može dovesti do značajnog poboljšanja životnih uvjeta.

Električni automobili ne proizvode emisije tokom vožnje, što je glavni razlog zašto se smatraju ekološkom alternativom. Međutim, važno je napomenuti da se emisije ne mogu potpuno eliminirati jer električna energija koja pokreće vozila također mora biti proizvedena, a proizvodnja električne energije iz fosilnih goriva i dalje ima ekološki utjecaj. No, s porastom upotrebe obnovljivih izvora energije poput solarnih i vjetroturbina, emisije povezane s elektromobilima mogu se dodatno smanjiti.

Punjenje električnih automobila postaje ključno za široku implementaciju elektromobilnosti. Razvoj infrastrukture za punionice, uključujući javne i privatne stanice za punjenje, predstavlja ključnu prepreku koju treba prevazići kako bi se omogućila veća upotreba električnih vozila. U gradovima je potrebno povećati broj punionica na strategijskim lokacijama, poput trgovačkih centara, javnih parkirališta i stanica za javni prijevoz. Također, razvijanje punionica koje koriste obnovljive izvore energije može dodatno povećati ekološke prednosti elektromobilnosti.

U BiH, implementacija elektromobilnosti suočava se s izazovima, ali postoje i brojne prilike. Trenutno je broj električnih vozila u BiH relativno mali, ali tržište raste, a postepeno se povećava i broj punionica, posebno u većim gradovima kao što su Sarajevo i Banja Luka. BiH ima potencijal za razvoj infrastrukture, posebno u svjetlu ambicija Evropske unije da do 2030. godine smanji emisije CO2 i poveća udio električnih vozila.

Podrška države i subvencije za kupovinu električnih vozila, kao i razvoj punionica i javne infrastrukture, mogu ubrzati proces implementacije elektromobilnosti. Također, BiH može iskoristiti svoje resurse u obnovljivoj energiji, poput hidroelektrana, kako bi smanjila ekološki otisak povezan s proizvodnjom električne energije za punjenje vozila.

Kroz razvoj političkih inicijativa, kao što su smanjenje poreza na električna vozila i subvencioniranje instalacije punionica, BiH može ući u trend globalne energetske tranzicije i postati lider u održivom prijevozu u jugoistočnoj Evropi. Na duže staze, elektromobilnost u BiH može smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima, stvoriti nova radna mjesta i smanjiti emisije, čime doprinosi globalnim ciljevima zaštite okoliša i održivog razvoja.