Lušija: Šume treba da gajimo i čuvamo jer su one naše nacionalno blago

Događaj je zamišljen kao najvažnije godišnje okupljanje stručnjaka i predstavnika akademske zajednice iz oblasti šumarstva i zaštite prirode.

Predsjednik Udruženja inženjera i tehničara šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine Vahidin Lušija govoreći za Fenu o konferenciji je kazao da je njen cilj ukazati na potrebu za širok, učesnički i argumentovan dijalog o najaktuelnijim temama u vezi upravljanja šumskim ekosistemima u uslovima sve izraženijeg uticaja klimatskih promjena.

- Fokus konferencije je i jačanje povezanosti nauke, šumarskih stručnjaka iz prakse i donosilaca odluka u oblasti šumarstva, te afirmacija i promocija značaja šumskih ekosistema, za koje se slobodno može tvrditi da predstavljaju najvažniji prirodni resurs u Bosni i Hercegovini - kazao je Lušija.

On je istaknuo da je neupitan značaj šumskih ekosistema za osiguranje kvalitete življenja u Bosni i Hercegovini.

- Sama činjenica da šume i šumska zemljišta pokrivaju preko 50 posto teritorije naše države, ukazuje na važnu ulogu šuma za osiguranje ekološke stabilnosti na lokalnoj razini, ali i za teritoriju cijele države pa i šire. Pored ekoloških funkcija, kojima šumski ekosistemi reguliraju sve procese u okruženju, poput stabilizacije mikroklimatskih uslova i vodosnabdijevanja, prečišćavanja zraka i skladištenje polutanta, u uslovima privređivanja u Bosni i Hercegovini šume imaju važan ekonomski efekt - kazao je Lušija.

On je kazao da je ekonomski efekt najbolje vidljiv kroz kontinuitet osiguranja sirovine za razvoj drvne industrije, koja ima zapažene poslovne rezultate na domaćem i međunarodnom tržištu.

- Konačno, građanke i građani u našoj državi su tradicionalno povezani sa šumskim ekosistemima kroz naviku provođenja slobodnog vremena u šumi, što posebno dolazi do izražaja u uslovima kada urbani centri prolaze kroz epizode prekomjernog zagađenja zraka. Također, treba istaknuti da šuma koristi i velikom broju lovačkih i ribolovačkih udruženja, kao i mnogim eko udruženjima koja afirmišu šumu kao naš najveći prirodni resurs. Veliki broj ruralnog stanovništva se bavi i branjem i plasmanom sporednih šumskih proizvoda te na taj način ostvaruje svoju egzistenciju - naveo je Lušija.

Naglašava da su naše šume, koje karateriše prirodno porijeklo i uglavnom raznodobna struktura, još uvijek stabilne i sa velikim prirodnim potencijalom za prilagođavanje klimatskim promjenama. Ipak, neophodno je kreirati jasnu viziju daljeg razvoja šumarskih aktivnosti kako bi se taj potencijal na pravi način usmjerio na dugoročnu zaštitu ovog važnog prirodnog resursa.

- Najvažnija poruka koja treba da se pošalje sa naše konferencije je 'da naše šume mi nismo naslijedili od naših predaka nego smo istu posudili od svojih potomaka' te treba da se prema našim šumama tako i ophodimo, da iste gajimo i čuvamo jer su one naše nacionalno blago - kazao je.

Govoreći o tome kako EU direktive utiču na oblast šumarstva o čemu će također biti riječi na konferenciji, Lušija kaže da EU strateški okvir iz koga se po pravilu usvaja i implementira regulatorni okvir u formi obavezujućih direktiva, ima širok spektar uticaja na oblast šumarstva u Bosni i Hercegovini.

EU je najvažnije izvozno tržište za proizvode od drveta iz Bosne i Hercegovine, pa svaka promjena u uslovima trgovine zahtijeva prilagođavanje i unapređenje poslovnih praksi u oblasti drvo-prerađivačke industrije i šumarstva. Također, kako je istakao, EU je lider u kreiranju i implementaciji pravila za međunarodnu trgovinu drvetom, kao globalno najveće konzumentsko tržište sa velikim procentom ekološki osviještenih kupaca i uz strateško opredjeljenje ka klimatskoj neutralnosti, čime se primjenjuju sve strožiji kriteriji za legalnost izvora sirovina i proizvoda.

Kao odgovor na ove zahtjeve, a u cilju prilagođavanja upravljanja u šumarstvu modernim strateškim i ekonomskim razvojnim pravcima, pojavio se koncept "forest governance“ (najčešće prevođen kao održivo i odgovorno upravljanje u šumarstvu), utemeljen na principima transparentnosti, odgovornosti, participacije i saradnje između svih zainteresovanih aktera, koji trenutno predstavlja ključni međunarodni okvir za modernizaciju sektora šumarstva.

- Pregled institucionalnih i organizacionih praksi u BiH pokazuje da su određeni pomaci ostvareni kroz implementaciju FSC certificiranja održivog gospodarenja šumama, kao međunarodne dobrovoljne inicijative za standardizaciju procesa u šumarstvu i drvnoj industriji. Ali, postoji još mnogo područja u kojima se moraju poduzeti temeljiti reformski procesi kako bi očuvali stabilnost šumskih ekosistema, ali i omogućili da se nastave pozitivni ekonomski pravci vanjskotrgovinske razmjene i razvoja industrija koje su zasnovane na šumskim resursima - navodi Lušija.

On također ukazuje i na inertnost donosilaca odluka u procesima unapređenja strateškog i regulatornog okvira u oblasti šumarstva, što je rezultiralo nepostojanjem strategija za razvoj šumarstva i zakona o šumama u FBiH, može dovesti do toga da se pozitivni trendovi zaustave i, usljed neispunjenosti temeljnog principa legalnosti porijekla drvne sirovine i nemogućnosti utvrđivanja preciznih izvora odakle ona dolazi, onemogući izvoz na EU tržište.

- Oblast šumarstva je u trenutnoj uslovnoj stagnaciji koju je uzrokovalo dugogodišnje neusvajanje krovnog sektorskog zakona. Smatramo da EU politike i direktive, posebno u oblasti trgovine drvnim proizvodima, moraju biti iskorištene za iniciranje i snažno pokretanje reformskih procesa koji bi doprinijeli ispunjavanju propisa EU direktiva, ali i usmjeravanje snaga svih relevantnih aktera ka nužnim reformama u ovoj oblasti - istaknuo je Lušija uoči konferencija "Šume i klimatske promjene: očuvanje ekosistema i biodiverziteta“.

U pozivu skupa se navodi da je njen program strukturiran kroz četiri tematska bloka koji obuhvataju ključne oblasti od strateškog značaja za oblast šumarstva. Prvi tematski blok se bavi unapređenjem zakonodavnog okvira za održivo i klimatski otporno upravljanje šumama, uz osvrt na EU politike i direktive, te njihov uticaj na procese u oblasti šumarstva u BiH.

Drugi blok usmjeren je na tehnološke inovacije i digitalizaciju u šumarstvu, uključujući prezentaciju savremenih alata, informacionih modula i inovativnih rješenja koja povećavaju efikasnost, transparentnost i odgovornost u upravljanju šumskim ekosistemima. Treći blok je usmjeren na analizu aspekata uticaja klimatskih promjena na oblasti uzgajanja i zaštite šuma, sa posebnim akcentom na zdravstveno stanje šuma, ulogu oplemenjivanja i genetičkih resursa, kao i na rastući problem pojave biljnih bolesti i štetočina.

Četvrti tematski blok je fokusiran na ulogu šumarskog sektora u procesima zaštite prirode i proširenja mreže zaštićenih područja u BiH, kroz prikaz primjera i izazova koji su povezani sa šumarskim aktivnostima i aktivnostima u području zaštite prirode. Struktura konferencije je interaktivna i pored naučnih i stručnih prezentacija, posebno mjesto zauzimaju panel-diskusije u svakom od tematskih blokova. One će omogućiti razmjenu iskustava i stavova između akademske zajednice, šumarskih stručnjaka, institucija i predstavnika civilnog društva, uz fokus na operativne izazove i potencijalna rješenja.