Prošle sedmice američka Agencija za životnu sredinu objavila je strogu regulativu koja za tamošnje termoelektrane na ugalj ostavlja dva izbora: ili će hvatati oslobođeni ugljen-dioksid ili će morati da se zatvore.
Termoenergetski blokovi u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) sa planom zatvaranja do 2039. godine, podleći će nešto labavijim ograničenjima štetnih emisija.
Dok će postrojenja koja planiraju da budu otvorena na duge staze, odnosno nakon 2039, do 2032. morati da smanje ili uhvate 90% emisija ugljen-dioksida.
U pitanju je, trenutno, veoma skupa tehnologija koja za sada nije u masovnoj upotrebi, ali se u budućnosti očekuje pad cijena i njen napredak, pogotovo imajući u vidu poreske olakšice u SAD-u.
Sa druge strane, termoelektrane na ugalj koje će se penzionisati zaključno sa 2032. ne moraju da se povinuju novim merama. Ali iako medijski najispraćenije, ovo je samo jedno pravilo u čitavom nizu novih standarda namenjenih drastičnom ublažavanju zagađenja koje potiče od fosilnih goriva. Između ostalog, pooštrene su granice za ispuštanje toksičnih metala, kao i otpadnih voda, a uvodi se i bezbednije upravljanje pepelom od uglja.
Cilj je isti: zauzdavanje klimatskih promena, smanjenje različitih zagađujućih materija i poboljšanje zdravlja stanovništva.
Ovaj radikalan potez predstavlja do sada najambiciozniji poduhvat administracije američkog predsjednika Joe Bidena da se obračuna sa zagađenjem koje nastaje u proizvodnji struje. Dio su šireg Bidenovog obećanja da će do 2035. dekarbonizovati elektroenergetski sektor, a zatim do sredine vijeka ostvariti karbonsku neutralnost na nivou čitave ekonomije.
Priprema se koncesija za vjetroelektranu Golija u Livnu
