Evropska agencija za zaštitu okoliša (EEA) je objavila listu deset glavnih gradova koji imaju najviše zelenih površina.
Poredak ovih gradova izgleda ovako:
- Oslo, u kojem 77 posto čine zelene površine;
- Zagreb, u kojem 74 posto čine zelene površine;
- Ljubljana, u kojoj 67 posto čine zelene površine;
- Helsinki, u kojem 62 posto čine zelene površine;
- Vilnijus, u kojem 57 posto čine zelene površine;
- Madrid, u kojem 53 posto čine zelene površine;
- Bern, u kojem 53 posto čine zelene površine;
- Berlin, u kojem 51 posto čine zelene površine;
- Talin, u kojem 50 posto čine zelene površine;
- Lisabon, u kojem 48 posto čine zelene površine.
Zelene površine su značajne za kvalitet zraka i snižavaju temperaturu zraka u gradovima. Dovode se u vezu sa dužinom životnog vijeka.
Bitne su za mentalno zdravlje čovjeka i snižavaju rizik od kardiovaskularnih oboljenja. Djeca u gradovima, u kojima ima više ovih površina, mogu više vremena provoditi napolju i baviti se različitim aktivnostima.
Prema podacima Instituta za globalno zdravlje iz Barselone, 62 posto stanovništva Evrope živi u područjima u kojima nema dovoljno zelenih površina.
Energetika.ba / Klix.ba
primjena od januara 2026.
Košarac: Specifičnosti BiH zahtijevaju odgodu CBAM takse
oporavak nakon pada
