Srbija godišnje gubi više od 100 mil. eura jer se ne reciklira dovoljno otpada
Godišnje se u Srbiji baci oko 100.000 tona ambalažnog otpada. Prošle godine je sakupljeno 53.000 tona, od toga je reciklirano 43.000 tona, a ostalo je završilo na deponijama i u životnoj sredini.
Procjenjuje da Srbija godišnje gubi više od 100 mil. eura jer se ne reciklira dovoljno otpada.
Plastika je izuzetno koristan i jeftin materijal, ima veoma široku upotrebu, ali je važno koja vrsta plastike se koristi, da li je reciklabilna i šta radimo sa otpadom.
- Infrastruktura mora da postoji – odvojeni kontejneri, odvojeno sakupljanje. Onda edukacija. Vi morate da naučite građane kako se odvaja otpad, i ne samo da ih naučite nego i da ih motivišete da to rade. Treće su postrojenja za reciklažu, fabrike za reciklažu. Četvrto, ono što je najbitnije, to je sertifikacija i standardizacija samog procesa reciklaže - objašnjava Dragan Stevanović, sekretar Udruženja za hemijsku, gumarsku i industriju nemetala PKS.
S obzirom na to koliko se u Srbiji baci ambalažnog otpada, a koliko se malo reciklira, Srbija, prema njegovim riječima, mora i da uvozi reciklabilnu plastiku.
- To je ono što predstavlja problem kod nas jer nema dovoljno reciklabilne plastike, pa je uvozimo. Ta reciklabilna plastika je skuplja od originala. Nemamo je dovoljno zato što nemamo primarnu i sekundarnu infrastrukturu - naglašava Stevanović.
Jedan od dobrih primjera recikliranja o kojima u ovom tekstu piše RTS je i akcija Čep za hendikep, zahvaljujući kojoj je do sada prikupljeno više od 700 tona čepova, čime je obezbijeđeno 130 pomagala za osobe sa invaliditetom, prenosi RTS. Kako se navodi, moglo bi da se sakupi i mnogo više, jer i dalje najveći dio plastike koja bi mogla da se prikupi i reciklira završava na deponijama i u prirodi.
U Udruženju Čep za hendikep kažu da se povećava količina prikupljenih čepova, ali zbog niske cijene plastike mogu da kupe manje ortopedskih pomagala.
- Prije korone smo tu imali oko 25 pomagala godišnje, a sad se to svelo jedva na sedam pomagala, i to uz pomoć donacija, kompanija. Pa, kada se prikupi neka sredstva, kupimo prema prioritetima, naravno ona pomagala koja su neophodna. Ali, ove posljednje dve godine, sebi pomažemo da opstanemo - požalio se osnivač humanitarnog udruženja Čep za hendikep Zoran Martinov.
Kina tvrdi da je pronašla najveće nalazište zlata na svijetu
