Tretman otpada životinjskog porijekla u BiH nije u skladu s propisima EU

Trenutno postupanje s nusproizvodima i otpadom životinjskog porijekla u Kantonu Sarajevo, ali i u cijeloj Bosni i Hercegovini nije u skladu s propisima i standardima Evropske unije za oblast veterinarstva i zaštite okoliša.

Iako se za takvu situaciju već odavno zna, pokazao je to i Izvještaj Ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša o izradi Registra nusproizvoda i otpada životinjskog porijekla u Kantonu Sarajevo koji je usvojila Vlada Kantona Sarajevo.

Takva situacija doprinosi negativnim uticajima na stanje kvaliteta okoliša, ali sa sobom nosi i brojne rizike po zdravlje ljudi i životinja zbog nepostojanja adekvatne infrastrukture i nekontroliranog odlaganja nusproizvoda i otpada životinjskog porijekla.

Kao jedan od problema ovakve situacije resorni kantonalni ministar Damir Filipović u razgovoru za Fenu izdvojio je nedostatak evidencije o ukupnim količinama i kategorijama otpada životinjskog porijekla u skladu s veterinarskom i okolišnom legislativom.

Osim toga ne postoje adekvatne infrastrukture za prihvat i zbrinjavanje ove posebne kategorije otpada, uključujući i specijalna vozila za transport.

- Zbog brojnih nagomilanih problema KS je primoran tražiti prijelazna rješenja za zbrinjavanje nusproizvoda i otpada životinjskog porijekla. Viši nivoi vlasti su u proteklom periodu pokazali nespremnost za rješavanje ovog pitanja - stav je ministra.

Trenutna situacija u KS je takva da velike količine ovog otpada završavaju na deponiji Smiljevići, koja treba da služi isključivo za odlaganje komunalnog otpada.

Ipak, stanje u Kantonu Sarajevo je bolje nego u drugim područjima, jer su u okviru deponije u Smiljevićima prema važećim ekološkim propisima izgrađene jame grobnice za zbrinjavanje otpada životinjskog porijekla.

Na lokaciji deponije Smiljevići postoje četiri jame - grobnice od kojih je jedna popunjena, jedna je u fazi izgradnje, dok su druge dvije u funkciji i popunjavaju se paralelno sa određenim kategorijama nusproizvoda i otpada životinjskog porijekla.

Kako je napomenuo ministar Filipović, u cilju rješavanja brojnih problema u oblasti upravljanja ovim otpadom realiziran je projekat "Tehnička pomoć u oblasti upravljanja nusproizvodima životinjskog porijekla i životinjskim otpadom u BiH", koji je finansirala Evropska unija iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA 2012).

Cilj ovog projekta bio je doprinos smanjenju rizika za zdravlje ljudi i životinja i zaštite okoliša, kao i povećanje ekonomskih potencijala BiH.

Rezultat prve komponente projekta je urađena Strategija upravljanja nusproizvodima i životinjskim otpadom u BiH, a druge komponente Studija izvodljivosti koja procjenjuje sve tehnološke opcije i predlaže rješenja za nusproizvode i otpad životinjskog porijekla.

- Nacrt Strategije je urađen u skladu sa direktivama Evropske unije, izrađen i spreman za usvajanje od nadležnih tijela BiH. Informaciju o realizaciji projekta usvojilo je Vijeće ministara BiH. Od Ureda za veterinarstvo smo zatražili podatke o projektu, ali nismo dobili povratnu informaciju - dodaje ministar.

Istaknuo je da cjelokupan proces izrazito kasni i ne posvećuje mu se adekvatna pažnja, kao primjer izdvajajući to da je akcionim planom Strategije bilo predviđeno do sredine 2019. godine donijeti novu regulativu, budući da je neusaglašenost i nepotpunost propisa jedan od izvora neadekvatnog postupanja sa otpadom životinjskog porijekla.

- Do konačnog uspostavljanja sistema za zbrinjavanje animalnog otpada na višim nivoima vlasti planirano je donošenje privremenih rješenja tretmana i zbrinjavanja otpada životinjskog porijekla na području Kantona Sarajevo - kaže Filipović.

Dekan Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Nihad Fejzić u razgovoru za Fenu napominje da je velika zabluda u BiH činjenica što se neke stvari postavljaju na način da je to uvjetovano putem države ka članstvu u Evropskoj uniji pa tako i ovo pitanje.

Međutim, pitanje životinjskog otpada i potencijalnih rizika od neadekvatnog odlaganja ogledaju se u opasnostima po zdravlje ljudi, životinja i okoline, te je za dekana to zapravo uvjetovano ne evropskim putem nego prioritetom normalnog življenja.

Govoreći o spektru problema koji nastaju neadekvatnim odlaganjem te vrste otpada, Fejzić je izdvojio problem biološke kontaminacije, a kada se to stavi u kontekst kompletne nesigurne epidemiološke situacije u BiH.

To je naglasio imajući u vidu infektivne bolesti koje se prenose s ljudi na životinje, problem globalnog zatopljivanja i mijenjanje svjetske epidemiološke slike te se sada pojavljuju bolesti koje nisu bile na ovim prostorima, ali pitanje epidemije morbila i svinjske gripe.

Osim toga tu je, ističe dekan, i ekonomsko pitanje ovog problema jer u kategoriji animalnog otpada ne razmišlja se samo o oboljelim životinjama i leševima, u tu kategoriju ulazi đubrivo, ali i druge materije koje se mogu ekonomski bolje iskoristiti te zbog neadekvatne iskorištenosti nastaju i ekonomski gubici.

- Ključno je pitanje, pitanje dobrobiti životinja koje naš zakon tretira da se sve to uzme u obzir i pronađe rješenje. EU nam je pomogla da izradimo studiju koja je omogućila da imamo sveobuhvatnu analitičku sliku, identificirani su rizici, a ponuđena su i rješenja koja je potrebno primijeniti, ali to se još uvijek ne čini - podsjeća.

Fejzić ističe da postoji mogućnost da privatni investitori to rade, odnosno da se omogući javno-privatno partnerstvo i da nadležni nivo vlasti da koncesiju te ponudi javne pozive privrednicima da pomognu BiH u rješenju problema animalnog otpada, a u BiH, podsjeća dekan, bilo je već investitora koji su željeli to raditi, ali se iz različitih razloga od toga odustalo.

Izdvojio je i primjer u susjednoj Srbiji gdje je strani investitor napravio projekat spalionice koja zadovoljava sve svjetske standarde uključujući najmodernije tehnologije, no ta investicija je propala jer državni sistem Srbije nije uspio osigurati da se svi leševi životinja dovoze na to mjesto.

Kroz stočarsku proizvodnju se akumulira velika količina takvog otpada, a prema zakonskim propisima koji su na snazi u BiH, otpad mora proći tretman na način da to ne predstavlja daljnji rizik ni za proizvodnju, ni za okoliš, ni za zdravlje životinja i ljudi.

Kako je jasno kazao dekan Veterinarskog fakulteta u Sarajevu, to pitanje će se morati rješavati ili na način da se izgradi jedno postrojenje koje će biti u funkciji za cijelu BiH, ili će se otvoriti mogućnost da se to rješava po nadležnostima, ali ono što treba osigurati veterinarski sistem i inspekcije je da taj otpad nađe put prema mjestu gdje će biti neškodljivo uništen.

- Danas imamo situaciju da se leševi životinja bacaju u rijeke ili se odvoze se na deponije smeća. Imamo propise, a neadekvatno se ponašamo. Nama problem postane problem onda kada se dogodi neki incident, a u ovom slučaju trebamo problem rješavati prije incidenata - ocijenio je Fejzić.

Istaknu je na kraju da svi propisi postoje, institucije mogu osigurati novac za izgradnju adekvatnog postrojenja ili omogućiti da to urade privatni sektor što je praksa u većini razvijenih zapadnih zemalja.

Jedan od poznavatelja situacije u toj oblasti u BiH Tomislav Grizelj Feni kazao da se već 40 godina bavi zbrinjavanjem ove vrste otpada, a od prije 18 godina osnovali su preduzeće koje izgrađeno po modernim standardima i nikada nisu imali niti jedan incident.

Iznio je podatak da KS godišnje ima oko 50 tona animalnog otpada koji završi na deponiji Smiljevići, dodajući da bi se više trebala konsultirati struka u ovoj oblasti.

- Potrošene su desetine miliona KM u ekološko zbrinjavanje raznih vrsta otpada pa i animalnog otpada na deponiji Smiljevići, a činjenica da su pozvane općine da se riješe otpada je nonsens jer otpada se mora riješiti onaj ko ga proizvodi - zaključio je Grizelj.

I on i proizvođači mesa, kaže, zagovaraju da se druga i treća kategorija tog otpada renderira kako bi se od toga pravile sekundarne sirovine kao što su mesno brašno, koštano brašno te hidrolizirano brašno za produkciju drugih proizvoda poput stočne hrane što je moguće izvoziti.

Grizelj još dodaje da to čine i zemlje regije, te iznosi podatak da se cijene kreću između 200 do 600 eura po toni, zbog čega je i pozvao da se razmisli i o ekonomskoj isplativosti neškodljivog zbrinjavanja ove vrste otpada zbog brojnih benefita uključujući i održivi razvoj.

Kantonalno javno komunalno preduzeće "Rad" je pripremilo  proceduru odlaganja otpada animalnog porijekla na deponiji Smiljevići, kojom su definisane vrste otpada koje se moraju obavezno zbrinjavati u jamama grobnicama, te način i vrste otpada koje se mogu odlagati u tijelo deponije.

Preuzimanje otpada životinjskog porijekla i njegovo odlaganje na deponiji Smiljevići vrši se u skladu sa posebnim ugovorima koje proizvođači nusproizvoda i otpada životinjskog porijekla sklopili s KJKP "Rad" te se ovaj otpad odvozi na deponiju i zbrinjava u skladu s prihvaćenom procedurom.

Resorno kantonalno ministarstvo u ovoj godini iniciralo je aktivnosti, s prijedlogom da se pored jama grobnica razmatraju i druge opcije zbrinjavanja ovih vrsta otpada kako bi se to pitanje što prije riješilo.

Energetika.ba / FENA