Čak 80 posto građana u Hrvatskoj odvaja i reciklira otpad, skoro polovina uvijek nosi svoju torbu kada ide u kupovinu, a četiri petine koristi štedljive sijalice, pokazalo je najnovije istraživanje o stavovima građana Hrvatske prema održivom razvoju.
Gotovo četvrtina građana dobro je upoznata sa konceptom održivosti. Iznad prosjeka su sa tom idejom upoznati muškarci (26 posto) u odnosu na žene (21 posto), kao i oni višeg socioekonomskog statusa, odnosno visokoobrazovani (28 posto) i građani sa prihodima iznad 1.600 eura mjesečno (34 posto).
Istraživanje MasterIndex je za Mastercard sprovela agencija Improve u novembru prošle godine.
Hrvati su spremni da plate više za proizvode koji su ekološki gajeni (43 posto), kao i za proizvode i usluge brendova koji su društveno odgovorni (42 posto). Na drugoj strani, spremni su da ne kupuju robu kompanija koje nisu posvećene očuvanju klime i životne sredine. Takav stav ima 40 odsto ispitanika.
Pad interesovanja za električna i hibridna vozila
Proizvode brenda koji nisu proizvedeni na društveno odgovoran način prestalo bi da kupuje 45 posto građana.
Da održivo poslovanje – briga o životnoj sredini, društvenom i gospodarskom razvoju – pozitivno utiče na percepciju brenda ili kompanije smatra čak 85 posto ispitanika, prenosi Balkan Green Energy News. Ukupno njih 37 posto platilo bi više za korištenje zelene energije, pokazali su rezultati istraživanja.
Ali, smanjen je broj ispitanika koji bi kupili hibridno ili električno vozilo. Taj potez je podržalo njih 33 posto, što je u odnosu na prošlu godinu osam procentnih poena manje.
Za procjenu kompanije nije najvažnija njena ekonomska snaga
Dve trećine građana smatra da im je za procenu kompanije važnije transparentno poslovanje i fer odnos prema kupcima, dobavljačima i zaposlenima nego ekonomska snaga same kompanije.
Među raznim aspektima održivosti, građanima je najvažniji odnos prema zaposlenima i zaštita ljudskih prava, uvažavanje različitosti i nediskriminacija, što naročito ističu mladi.
Gea Kariž, direktorka kompanije Mastercard u Hrvatskoj, izjavila je da planiraju da do 2028. izbace plastiku izrađenu od primarnog PVC-a iz platnih kartica. „Vjerujemo da održivost više nije samo trend, već ključan faktor u odlukama potrošača,“ dodala je ona.
Kako će BiH riješiti pitanje dekarbonizacije?
