Za šest godina BiH zbrinula više od 7,5 tona e-otpada

Otkako je 2013. godine uspostavljen ZEOS eko-sistem, ovlašteni operater za upravljanje elektronskim otpadom na području Federacije Bosne i Hercegovine, do kraja 2018. godine sakupljeno je i zbrinuto više od 7.500.000 kilograma električnog i elektronskog otpada.

Svake godine premašeni su zakonski ciljevi, a efikasnost sakupljanja u odnosu na 2013. godinu, kada je sistem počeo operativno poslovati povećana je za 300 posto te je samo u prošloj godini sakupljeno 2.138.833 kilograma električnog i elektronskog otpada.

Generalno na svjetskom nivou nastaje 44,7 miliona tona električnog otpada godišnje, što je oko 4.500 Eiffelovih toranjeva, odnosno oko 6,1 kilogram po stanovniku, ali samo Evropa generira oko 16,6 kilograma po stanovniku, a BiH između 10 i 11 kilograma po stanovniku, što znači da BiH godišnje na tržište stavi nove opreme oko 40.000 tona.

Razlog ovako velikim količinama otpada je činjenica što elektronski uređaji brzo bivaju prevaziđeni i odbačeni te je e-otpad najbrže rastući otpad na svijetu, sa oko tri do pet posto rasta godišnje.

ZEOS eko-sistem uspostavio je izvoz opasnog otpada, i to frižidera i zamrzivača koji sadrže freon, a prvi put iz BiH organiziran je i izvoz ekrana televizora i monitora koji sadrže olovo i zbog toga se svrstavaju pod opasni otpad. Otpad je izvezen na reciklažu u Austriju i Njemačku.

Prije uspostavljanja ovog operatera sistema za e-otpad, on je završavao na legalnim i ilegalnim deponijama, ali sistem je usmjerio opasan otpad iz električnog i elektronskog otpada u odvojeno sakupljanje i reciklažu po najvišim evropskim standardima i direktivama Evropske unije.

U intervjuu za Fenu pomoćnica direktora ZEOS eko-sistema Elma Babić-Džihanić pojasnila je da su oni uspostavili infrastrukturu na 70 mjesta za sakupljanje. To su mjesta gdje građani mogu besplatno i pravilno odložiti električni i elektronski otpad.

Pokrivenost općina u Federaciji Bosne i Hercegovine ovim mjestima je 37 posto, a u decembru 2018. godine nabavljeno je i dodatnih devet kompleta kontejnera takozvanog "zelenog namještaja" za trgovine.

Kako je planirano, do sredine 2019. godine bit će postavljeno 29 novih uličnih kontejnera u Kantonu Sarajevo, Općini Konjic i Gradu Mostaru, a sve lokacije će biti objavljene na karti na web stranici ovog sistema.

Najviše e-otpada se sakuplja u većim gradovima zbog većeg broja stanovnika i veće kupovne moći, ali cilj je, kaže Babić-Džihanić, omogućiti što većem broju građana besplatnu predaju e-otpada u njihovom okruženju.

Ona dodaje da je dosadašnje iskustvo pokazalo veliku zainteresiranost škola u promoviranju zaštite životne sredine te je u novembru prošle godine E-transformer, multimedijalno vozilo koje je finansirano iz projekta Life plus EU namijenjeno djeci osnovnih i srednjih škola, posjetilo hiljadu mjesta.

Osvrnula se i na činjenicu da se samo 20 posto od generiranih količina e-oprada pravilno dokumentira, a za ostalih 80 posto nema nikakvog traga.

Babić-Džihanić upozorava da se u e-otpadu može pronaći oko 60 elemenata iz periodičnog sistema, a istovremeno sadrži i rijetke sirovine pa su uobičajeni opasni materijali koji se nalaze u e-otpadu teški metali (živa, olovo i kadmij) i hemikalije (CFC/hlorofluorougljik ili različiti usporivači gorenja).

Zabrinjava i podatak da se od ukupne godišnje potrošnje žive na svjetskom nivou oko 22 posto iskoristi u proizvodnji električnih i elektronskih uređaja.

- Novi displeji od tečnog kristala (LCD) sadrže lampe žive za osvjetljenje ekrana. Svaki LCD koristi mikrogram žive. Metal je tako toksičan da samo jedan gram žive godišnje ispušten u jezero površine oko 1,5 hektara može zagaditi vodu u toj količini da se riba ne može jesti - podvlači.

Također, u posljednjim analizama pronađena je plastika u ljudskom tijelu jer se plastika, između ostaloga i iz e-otpada baca u mora, sunce topi plastiku koju onda riba ne prepoznaje, a ljudi potom jedu tu ribu unoseći i plastiku u svoj organizam.

No, iznijela je i još jedan zanimljiv podatak, a to je da se u električnom otpadu nalaze i vrijedni materijali poput zlata, procijenjeno je da se 10 posto godišnje potrošnje zlata koristi u e-otpadu.

Statistički podaci su veoma važni i zbog ekonomske vrijednosti otpada budući da su analize pokazale da je u 2016. godini odbačeno, zbog nepropisnog odlaganja i sortiranja ovog otpada, 55 milijardi eura na svjetskom nivou što je iznos koji je znatno veći od bruto domaćeg proizvoda nekih država.

Napomenula je da je ovo preduzeće svim pravnim subjektima omogućilo preuzimanje i zbrinjavanje e-otpada uz izdavanje potrebne dokumentacije, a svi najveći recikleri su već u njihovom sistemu, kao i najveći prepoznatljivi uvoznici, distributeri i proizvođači električnih i elektronskih proizvoda.

Oni se bave i edukativnim radom koji se odnosi na razne projekte i aktivnosti uz širenje korisnih informacija i znanja, prezentacije za djecu i odrasle, zajedničke akcije sakupljanja, nagradne kvizove znanja, posjete učenika reciklažnim postrojenjima i slično.

U toku 2018. godine implementirali su osam projekata i 16 aktivnosti podizanja svijesti čime je obuhvaćeno 45 škola i 24.782 učenika. U svrhu edukacije su napravljeni profili na društvenim mrežama gdje imaju više od 5.000 pratilaca.

Govoreći o budućim ciljevima ovog sistema, pomoćnica direktora ZEOS eko-sistema Elma Babić-Džihanić istaknula je potrebu za uspostavljanjem održivog sistema upravljanja odlaganja e-otpadom.

Napominje da je namjera s općinama i komunalnim preduzećima omogućiti odvojeno sakupljanje i odlaganje e-otpada, čime bi se pozitivno uticalo na zdravlje ljudi i okoliš, ali i na mogućnost otvaranja novih proizvodnih pogona, koji će se baviti preradom otpada i njihovim propisnim zbrinjavanjem.

- Jedan od kratkoročnih ciljeva je svakako učestvovanje u projektima EU, s kojim bi pokrili dio troškova osvještavanja građana, postavljanja infrastrukture i reciklažnih centara. Planiramo sakupiti 35 posto od količine električne opreme stavljene na tržište - podvukla je.

Iz ZEOS eko-sistema pozvali su distributere, uvoznike i proizvođače koji se bave prodajom električnih proizvoda da se uključe u sistem, ispunjavaju zakonsku obavezu i budu dio uspješne eko porodice.

Također, pozvali su i zainteresirane buduće partnere preduzeća, organizacije i institucije ukoliko imaju ideju za zajednički nastup ili projekat kako bi osigurali još veći doprinos u ovoj oblasti da im se obrate, a građani su pozvani da propisno odlažu ovaj otpad.

Kako su iz ovog ovlaštenog operatera za upravljanje električnim i elektronskim otpadom zaključili, da bi se u prirodi razgradio takav otpad potrebno je hiljade godina jer sadrži olovo i plastiku zbog čega je od izuzetne važnosti propisno ga odlagati.

Energetika.ba / FENA