Zaštita ozonskog omotača primjer je uspješne saradnje na globalnom nivou
Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača, Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica obilježio je seminarom o temi „Oštećenje ozonskog sloja – dalekosežne posljedice na zdravlje“.
Ovaj značajan datum obilježava na današnji dan, kada je 1995. godine usvojen Montrealski protokol. Protokol je do sada potpisalo 197 zemalja – članica, koje zajedničkim snagama pokušavaju smanjiti uništavanje ozonskog omotača te omogućiti njegovo obnavljanje, kako bi se smanjio indeks UV zračenja.
-Zaštita ozonskog omotača jedan je od primjera izvrsne saradnje na globalnom nivou. Postignut je iznimam uspjeh u zadnjih 20-30 godina, zahvaljujući međunarodnim ugovorima koji su omogućili da se zaustavi propadanje ozonskog omotača te da se završi njegovo obnavljanje - istakao je Jasmin Durmišević iz zeničkog Instituta.
On je napomenuo kako se procjenjuje da će do 2050. godine proces obnove ozonskog omotača biti okončan pa će se vratiti na stanje prije 1980. godine, kada je ozonski omotač bio na svom najnižem nivou.
Omotač je, napomenuo je Durmišević, direktno ugrožen djelovanjem ljudi, odnosno proizvodnjom hemijskih spojeva hlora i flora. Ti spojevi, napomenuo je, doprinose smanjenju ozona, kojeg i inače u atmosferi ima jako malo.
-Bosna i Hercegovina, kao mala zemlja i sa malim brojem stanovnika, ima mali uticaj na smanjenje ozonskog omotača, ali mali uticaji, kada se saberu, postaju veliki uticaji - upozorava Durmišević, koji je dodao kako BiH svoj doprinos daje poštivanjem međunarodnih standarda, na što se i obavezala potpisom ugovora.
Gost-predavač bio je i Sarajlija Nedim Sladić, koji je govorio o temi: “Kratkoročno i dugoročno prognoziranje UV zračenja”.
- Možemo pokazati kako možemo dati okvirnu projekciju, prognozu za neki period 30, 90, 180 pa i 365 dana.
Naravno, to zavisi od relevantnosti podataka koje imamo u našem setu, s obzirom da BiH ima problema te se jako teško nalaze podaci za UV indeks i ozon - ističe Sladić.
On dodaje da se više skoncentrišu na UV indeks, jer je jako teško naći podatke za količinu ozona u atmosferi.
-Proteklih nekoliko godina nema značajnije promjene UV indeksa. Jedino što smo mogli ustanoviti jeste da je porastao UV indeks u zadnjih 15 godina za oko 10 posto - kaže Sladić, koji dodaje da je to dobro.
Napomenuo je kako, prema podacima kojima on raspolaže, UV indeks na području BiH, odnosno Sarajeva, o čemu raspolaže podacima, nije prešao 10,6.
-Sve iznad 11 smatra se ekstremnom vrijednošću UV indeksa. Do 11 se smatra vrlo visokom, ali i to zahtijeva ekstremnu zaštitu čovjeka, jer osobe koje imaju osjetljiv ten već za 15-ak minuta mogu dobiti opekotine po tijelu- ističe Sladić.
Energetika.ba / FENA