Elektroprivreda BiH strategiju svog razvoja zasniva na ciljevima i politikama EU

Elektroprivreda BiH objavila je da strategiju svog razvoja zasniva na ciljevima i politikama EU, poštujući obaveze države BiH proistekle iz Ugovora o Energetskoj zajednici.

Ističu da je isključenje iz pogona i smanjenje korištenja starih i neefikasnih termoblokova, uz revitalizaciju preostalog parka termo postrojenja, rezultiralo ili će u narednom periodu rezultirati značajnim smanjenjem emisija CO2.

Provedene i aktivnosti koje su u toku, ukazuju da je JP Elektroprivreda BiH već pokrenula proces transformacije svog proizvodnog portfolija s ciljem smanjenja udjela proizvodnje iz uglja.

Pojašnjavaju da su ciljevi EU za period od 2021. do 2030. smanjenje emisija stakleničkih plinova za 40 posto u odnosu na 1990, pri čemi je za sektore koji su u sistemu trgovanja emisijama, kao što su termoelektrane, taj cilj još ambiciozniji i znači smanjenje za 43 posto u odnosu na 2005.

Dugoročno opredjeljenje EU je dekarbonizacija energetskog sektora, odnosno, prestanak korištenja uglja za proizvodnju električne energije i postepeno zatvaranje termoelektrana i rudnika.

- Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), Ugovor o uspostavi Energetske zajednice, te kao najaktuelnija Sofijska deklaracija o zelenoj agenda za zapadni Balkan koja je potpisana 10. novembra 2020. najznačajniji su dokumenti sa aspekta međunarodnih obaveza BiH koje utiču na razvoj elektroenergetskog sektora. Prema tim dokumentima, BiH je dužna da postepeno prilagođava svoje zakonodavstvo pravnoj stečevini EU, što podrazumijeva i direktive i standarde Unije vezane za energetiku i klimu - navode iz Elektroprivrede BiH.

Iako dugoročni planovi za BiH nisu još usvojeni, naglašavaju da je trend smanjenja korištenja uglja zapravo započeo. Tako je JP Elektroprivreda BiH počev od 2018, u skladu s Nacionalnim planom redukcije emisija (NERP), krenula s ograničavanjem sati rada za tri bloka koji će biti zaustavljeni u 2023. (ukupno 410 MW ili 35 posto postojećeg termo kapaciteta). Potrošnja uglja u termoelektranama JP Elektroprivreda BiH smanjena je u 2020. u odnosu na 2017. za 15 posto, a ukoliko se uporedi sa 1990., ostvareno je smanjenje od 30 posto.

Obaveza BiH je da donese Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP) u kojem će, osim ostalog, utvrditi i ciljeve smanjenja emisija CO2. Uvažavajući nacrt dokumenta za elektroenergetski sektor se može očekivati cilj smanjenja emisija CO2 do 30 posto do 2030. u odnosu na 2014.

Kako u EU tako će i u BiH u korelaciji sa ciljevima, biti utvrđena maksimalno dopuštena emisija stakleničkih plinova po godinama, koje će u početku biti besplatno alocirane na emitere. Međutim, udio besplatnih emisija će se postepeno smanjivati do njihovog potpunog ukidanja i uvođenja plaćanja naknade za sveukupnu emisiju. Ovo će biti dodatni ekonomski faktor koji će uticati na smanjenje korištenja uglja jer će proizvodne cijene termoelektrana biti višestruko povećane i postati nekonkurentne.

Kao ilustracija za navedeno može poslužiti podatak da bi približni trošak naknade za sadašnju proizvodnju termoelektrana u JP Elektroprivreda BiH pri aktuelnoj cijeni CO2, iznosio više od 400 miliona KM, što premašuje ukupni trošak uglja i proizvodnju električne energije iz ovog energenta čini potpuno neisplativom.

Izvjesno je da će na osnovu ograničenja emisija stakleničkih plinova prema utvrđenim ciljevima, ali i zbog velikih troškova nakon uvođenja obaveze plaćanja naknade za emisije, proizvodnja termoelektrana i korištenje uglja doživjeti značajan i kontinuiran pad, a dugoročno će doći do potpunog prestanka njegovog korištenja.

Pitanje budućeg rada termo kapaciteta, a time i količina potrebnog uglja, jedno je od najvažnijih sa aspekta razvoja i rada JP Elektroprivreda BiH i rudnika. Ono je kompleksno i pod značajnim uticajem globalnih svjetskih kretanja u vezi sa ograničavanjem korištenja fosilnih goriva, odnosno emisije CO2. Odgovor na ovo pitanje utiče na politiku korištenja, ulaganja i razvoja kapaciteta JP Elektroprivreda BiH i rudnika.

Reduciranje proizvodnje iz termoelektrana i potreba za ugljem znači brže zaustavljanje nekih blokova i smanjenje sati rada. To također podrazumijeva definiranje opredjeljenja u pogledu rudarskih pogona iz kojih će biti snabdijevani preostali termo kapaciteti do kraja eksploatacije. Strategija poboljšanja poslovanja rudnika više ne može biti zasnovana na rastu obima proizvodnje, a potrebna produktivnost se može dostići samo optimiziranjem broja zaposlenih za ograničenu moguću proizvodnju. To znači da će određeni rudarski pogoni morati biti zatvoreni u kratkoročnom periodu, prije svega jame, a ostali dimenzionirati tako da dostignu produktivnost koja će omogućiti održivo poslovanje uz izmirivanje zatečenih i novih obaveza.

To bi bio veliki izazov čak i da rudnici uspješno posluju, ali problem je daleko složeniji s obzirom na velike akumulirane gubitke i neizmirene obaveze (više od 900 miliona KM) i stalnu nelikvidnost. Za većinu rudnika vanjski revizor uz negativno mišljenje, ističe činjenicu da kratkoročne obaveze značajno premašuju kratkoročnu imovinu, što ukazuje na postojanje sumnje i neizvjesnosti u pogledu sposobnost rudnika da nastave s vremenski neograničenim poslovanjem, te naglašava da se poslovanje svih rudnika oslanja i zavisi od finansijske podrške od strane JP Elektroprivreda BiH kao i od poslovanja sa ovom kompanijom koja je vlasnik.

Rad većine rudnika će biti vremenski ograničen jer je ovisan od rada termoelektranama čija će proizvodnja postepeno biti smanjivana i na kraju obustavljena. Stoga je sada prioritetno da započeti proces reorganizacije rudnika bude nastavljen uz osiguranje fondova za pravednu socijalnu i privrednu tranziciju rudnika i termoelektrana na čemu JP Elektroprivreda BiH intenzivno radi. Prva sredstva za ovu namjenu u iznosu 125 miliona KM do kraja maja ove godine, bit će osigurana iz poslovanja JP Elektroprivreda BiH.

- Međutim, ostaje obaveza i drugih nivoa vlasti da bude osigurana i dugoročna tranzicija regija koje ovise o rudarstvu u ekonomski održive regije. Interes u ovom smjeru iskazale su međunarodne finansijske institucije. Proces energetske tranzicije u BiH je započeo, a koliko će trajati i koliko će zaista biti efikasan i sa minimiziranim rizicima i posljedicama, ovisi od učesnika u energetskom sektoru. Nažalost, vrijeme za potpuno bezbolnu tranziciju smo davno propustili - saopćeno je iz Elektroprivrede BiH.

Energetika.ba