Zaštita konkurencije ili ne

Hoće li MOL preuzimanjem NIS-a doći do monopola na srpskom tržištu?

Autor: Energetika.ba
Foto: MOL
Dok se čeka pozitivan odgovor američkog OFAC-a za većinsko preuzimanje „Naftne industrije Srbije“ (NIS), za koje je zainteresovan mađarski MOL, postavlja se pitanje hoće li novi vlasnik imati monopol na srpskom tržištu prema broju benzinskih pumpi i hoće li zbog toga doći pod lupu Komisije za zaštitu konkurencije ili ne.

Iako se radi o izlasku jednog vlasnika pumpi i ulasku drugog, jasno je da Rusi prije dolaska na srpsko tržište nisu imali vlastite pumpe, dok ih MOL ima. A sada kupuje i ostatak tržišta na kojem NIS ima najviše pumpi.

Prema javno dostupnim podacima Agencije za energetiku, ne bi trebalo biti problema, jer NIS trenutno ima 21,09 posto tržišta (prema broju benzinskih pumpi), a MOL 3,5 posto, što ukupno znači 25,4 posto, što je daleko od 40 posto, što je minimum koji bi Komisija za zaštitu konkurencije Srbije na kraju uzela u obzir kako bi provjerila narušavanje konkurencije i koncentraciju na tržištu.

Naime, u Zakonu o zaštiti konkurencije, član 61. jasno navodi da komisija može, po saznanju, provesti istragu ako utvrdi da je zajednički tržišni udio učesnika koncentracije na srpskom tržištu najmanje 40 posto, odnosno ako se razumno pretpostavi da koncentracija ne ispunjava uslove dopuštenosti. Član 19. istog zakona navodi da su koncentracije učesnika na tržištu dopuštene, osim ako bi značajno ograničile, narušile ili spriječile konkurenciju na domaćem tržištu ili njegovom dijelu, a posebno ako bi to ograničenje, narušavanje ili sprječavanje rezultiralo stvaranjem ili jačanjem dominantnog položaja.

Dopuštenost koncentracije učesnika na tržištu utvrđuje se u odnosu na strukturu relevantnog tržišta, stvarne i potencijalne konkurente, tržišni položaj učesnika koncentracije te njihovu ekonomsku i finansijsku moć, interese potrošača i druge faktore.

Zakon propisuje da komisija provjerava i da li je ukupni godišnji prihod svih učesnika koncentracije ostvaren na svjetskom tržištu u prethodnoj obračunskoj godini veći od 100 miliona eura, uz uslov da barem jedan učesnik koncentracije na srpskom tržištu ima prihod veći od deset miliona eura.

Koncentracija se mora prijaviti i ako je ukupni godišnji prihod najmanje dva učesnika koncentracije ostvaren na srpskom tržištu veći od 20 miliona eura u prethodnoj obračunskoj godini, uz uslov da barem dva učesnika koncentracije na srpskom tržištu imaju prihod veći od milion eura svaki u istom periodu.

Prilikom izračuna ukupnog godišnjeg prihoda, prihod koji ti učesnici na tržištu ostvare u međusobnoj razmjeni neće se uzimati u obzir.

Koncentracija provedena putem ponude za preuzimanje, u smislu propisa koji uređuju preuzimanje dioničkih društava, mora se prijaviti i kada nisu ispunjeni uslovi iz ovog člana.

Ako se tokom postupka ispitivanja zahtjeva za koncentraciju utvrdi da su ispunjeni uslovi za postupak ispitivanja po službenoj dužnosti, postupak će se nastaviti na osnovu zaključka predsjednika komisije, a komisija je dužna donijeti odluku u postupku ispitivanja koncentracije u roku od četiri mjeseca od dana pokretanja postupka po službenoj dužnosti.

Prijava koncentracije podnosi se komisiji u roku od 15 dana od dana sklapanja sporazuma ili ugovora, objave javnog poziva, odnosno ponude ili zatvaranja javne ponude za sticanje kontrole. Zahtjev se može podnijeti i kada učesnici na tržištu pokažu ozbiljnu namjeru za sklapanje ugovora, potpisivanjem pisma namjere, objavom namjere davanja ponude ili na drugi način koji prethodi radnji.

Kada kontrolu nad svim ili dijelovima jednog ili više učesnika na tržištu stekne drugi učesnik na tržištu, zahtjev podnosi učesnik na tržištu koji stiče kontrolu, a u slučaju zajedničkog poduhvata, zahtjev podnose svi učesnici na tržištu zajedno.

Učesnici koncentracije dužni su obustaviti provođenje koncentracije do donošenja odluke komisije.

Zloupotreba vladajućeg položaja na tržištu je zabranjena i posebno se odnosi na direktno ili indirektno nametanje nepoštene kupovne ili prodajne cijene ili drugih nepoštenih uslova poslovanja, ograničavanje proizvodnje, tržišta ili tehničkog razvoja, te primjenu nejednakih uslova poslovanja na isto poslovanje s različitim učesnicima na tržištu, čime se pojedini učesnici dovode u nepovoljan položaj u odnosu na konkurente, prenosi SEEbiz.

MOL u Srbiji, kako se vidi na njihovoj web-stranici, ima 73 benzinske pumpe. Ova kompanija upravlja s tri rafinerije i dva petrokemijska postrojenja u Mađarskoj, Slovačkoj i Hrvatskoj.

Također posjeduje oko 2.400 benzinskih pumpi u deset zemalja srednje i jugoistočne Evrope, uključujući Srbiju. Prisutni su u Mađarskoj, Hrvatskoj, Slovačkoj, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Češkoj, Rumuniji, Poljskoj i Sloveniji.

MOL je vlasnik rafinerije Dunav u Mađarskoj, rafinerije Bratislava u Slovačkoj i rafinerije Rijeka u Hrvatskoj. Također, kupovinom hrvatske INA-e, MOL je preuzeo i rafineriju u Sisku, koja je u međuvremenu zatvorena.

MOL je prisutan u Srbiji više od 20 godina. Prema podacima Agencije za energetiku Srbije, u našoj zemlji, gdje postoji 1.520 benzinskih pumpi, MOL zauzima 3,5 posto tržišta i ima 73 pumpe.

Ono što je posebno zanimljivo svima koji danas rade u NIS-u jeste šta će se s njima dogoditi, budući da „MOL Grupa“ već ima 25.000 zaposlenih.

Inače, prihvatanje socijalnog programa od strane „Gazpromnjefta“, na prijedlog sindikata NIS-a, bilo je gotovo odlučujuće za ulazak ruskog kapitala 2008. godine. Ali u roku od pet godina ruska strana ispunila je sve što se od nje tražilo.

© Copyright 2005. - 2026. Radio M Media Group.
Sva prava zadržana.
Dizajn i programiranje: Lampa.ba