Na referendumu u novembru građani Slovenije izjasnit će se o izgradnji NEK2, a jedno od najvažnijih pitanja koje bi trebalo riješiti prije referendumske odluke vezano je upravo za finansiranje novog nuklearnog reaktora, saopšteno je iz Grinpisa.
Pitanja koja oni postavljaju su ko bi finansirao nuklearni reaktor, da li bi država bila uključena, koje posljedice bi to donijelo za građane i državni budžet, kao i da li se planira izvoz struje iz novog reaktora.
Prema dosad objavljenim procjenama investicije u NEK2, ukupna cijena izgradnje reaktora od 1000 megavata (MW) iznosila bi 9.3 milijarde eura, a u slučaju odabira većeg reaktora od 1650 MW preko 15 milijardi eura.
Rokovi izgradnje iznose i do 20 godina, a prava cijena biće poznata tek za nekoliko godina jer, prema iskustvima drugih zemalja, ulaganja u nuklearke na kraju uvijek ispadnu skuplja i po pravilu kasne, prenosi Bankar me.
Pregled trenutnih i predviđenih modela finansiranja nuklearnih reaktora u Evropi pokazuje da u posljednjim decenijama troškovi nuklearnih elektrana stalno rastu.
Jedan od najeklatantnijih primjera je Hinkley Point C u Velikoj Britaniji, gdje je prvobitna procjena projekta iznosila između 18 i 19 milijardi funti, da bi se u međuvremenu popela na nevjerovatnih 46 milijardi funti. Slično tome, troškovi projekta nuklearne elektrane Belene u Bugarskoj, prvobitno su procijenjeni na četiri milijarde eura, a porasli su na 10-12 milijardi eura, što je dovelo do otkazivanja projekta, prenosi Hina.
I dok troškovi proizvedene električne energije iz nuklearnih elektrana i dalje rastu, obnovljivi izvori energije bilježe stalno smanjenje. Trošak iz solarnih elektrana iznosi 60 dolara po megavatsatu (MWh), a iz vjetroelektrana 50 dolara po MWh. Istovremeno, troškovi nuklearne energije popeli su se na 180 dolara po MWh. Nuklearne elektrane postale su najskuplji izvor energije, upozoravaju iz Grinpisa.