Srbija i Japan pokreću prvu reverzibilnu hidroelektranu nakon tri decenije
Vlada Japana i njeno Ministarstvo vanjskih poslova su, nakon preliminarne analize tehničke dokumentacije, formalizovali učešće agencije JICA u izgradnji reverzibilne hidroelektrane Bistrica, izjavila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović.
Ova hidroelektrana je važna za balansiranje i skladištenje energije, podsjetila je ministarka. „Do kraja godine završit ćemo pripremu tehničke dokumentacije, kako bismo sljedeće godine započeli izvođenje pripremnih radova”, rekla je.
Bistrica je najvažniji projekat u energetskom sektoru, koji je prepoznat i u programu Skok u budućnost – Srbija 2027, naglašavaju u ministarstvu. Pritom će to biti prvi projekat ove vrste u zemlji posle tri decenije.
U izradi prostorni plan, dviie studije
Đedović Handanović je o finansiranju i izgradnji razgovarala sa Masahirom Uekijem, glavnim predstavnikom kancelarije Japanske agencije za međunarodnu saradnju na Balkanu. On je izrazio želju da se nastavi saradnja dvije zemlje u energetici i ukazao na veliki značaj reverzibilne hidrocentrale Bistrica za sigurnost snabdevanja i dekarbonizaciju energetskog sektora u Srbiji, prenosi Balkan Green Energy News.
Završeni su idejni projekat i studija izvodljivosti
Završeni su idejni projekat i studija izvodljivosti, a u toku su izrada prostornog plana područja posebne namjene, studija o procjeni utjecaja na životnu sredinu kao i studija o zaštiti nepokretnih kulturnih dobara, navelo je ministarstvo.
Formalizacija odluke o započinjanju pripremne studije agencije JICA za izgradnju reverzibilne hidroelektrane Bistrica donesena je nakon zvanične posjete parlamentarnog zamenika ministra vanjskih poslova Japana Jasušija Hosake prije dvije sedmice. On je u Srbiji prisustvovao puštanju u rad postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova u Termoelektrani Nikola Tesla A (TENT A). JICA je učestvovala i u tom projektu.
Projekat vrijedan 1,2 milijarde eura
Prema posljednjim procjenama, reverzibilna hidroelektrana Bistrica će koštati 1,2 milijarde eura. Nalazit će se nizvodno od postojeće hidroelektrane Bistrica na jugozapadu zemlje. Izgrađena 1960. godine, ona pripada ogranku Drimsko-limske hidroelektrane Elektroprivrede Srbije, tačnije limskoj kaskadi. Nominalna snaga joj je 104 megavata, a predstoji joj rekonstrukcija. Ima dvije turbine.
Bit će obnovljene i Vlasinske hidroelektrane. U okviru tog sistema radi jedan sistem sa dvije pumpe. Srbija ima i jednu pravu reverzibilnu hidroelektranu. Postrojenje Bajina Bašta, završeno 1982, ima 614 megavata u generatorskom režimu sa svoje dvije turbine. U pumpnom radu funkcioniše na najviše 620 megavata, po EPS-ovim podacima.
Po jednom ranijem tenderu, reverzibilna hidroelektrana Bistrica bi imala četiri agregata nominalnog turbinskog kapaciteta po 157,1 megavata, što je ukupno 628 megavata, a pumpe bi bile snage po 167,9 megavata odnosno u zbiru 671,6 megavata.
Pritom se u blizini, u RS na drugoj rijeci istog imena gradi sistem Hidroelektrane Bistrica od tri postrojenja.
Srbija planira i da instalira reverzibilnu hidroelektranu Đerdap 3.
U skoro svim zemljama u regionu kojeg prati Balkan Green Energy News su posljednjih godina otpočeti projekti reverzibilnih hidroelektrana.
Takva postrojenja već imaju i Slovenija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Rumunija i Grčka, a planiraju da izgrade još.