Energetski otoci Danske dva su velika projekta offshore vjetroelektrana koje danska vlada planira uspostaviti u Sjevernom i Baltičkom moru do 2030. godine. U Sjevernom moru u planu je umjetni otok koji bi služio kao središte za do 3 GW offshore vjetroelektrana u početku, a potencijalno do 10 GW u budućnosti.
Umjetni otok mogao bi biti u obliku pješčanog otoka, čeličnih platformi ili velikog kontejnera spuštenog na svoje mjesto i ispunjenog kamenim materijalom, a nalazio bi se otprilike 80 kilometara zapadno od Jutlanda, na dubini vode od 26– 27 metara. U Baltičkom moru, središte će biti izgrađeno na prirodnom otoku Bornholm koje će moći opsluživati do 3 GW offshore vjetroelektrana.
Belgija i Danska planiraju zajednički izgraditi podmorski energetski kabel između dviju zemalja kako bi se višak energije iz mnogih danskih vjetroelektrana doveo u Belgiju. Belgija također planira energetski otok - zapravo energetski hub kapaciteta 3,5 GW - imenom Princess Elisabeth u svojem dijelu Sjevernom moru. Izgradnja otoka koji se sastoji od 23 betonska kesona visine 27 metara s 10 metarskim zidovima za zaštitu od mora (koji će činiti vanjski prsten) je već počela. Kabel, hibridni interkonektor, bio bi postavljen između dva umjetna otoka, Danskog i Belgijskog.
U intervjuu za danske poslovne novine Borsen, danski ministar klime i energije Lars Aegaard rekao je da danski otok neće biti spreman prije 2036. godine, dok je prethodni rok bio 2033. Danska trenutno ispituje moguću suradnju s Njemačkom na razvoju projekta.
Ovo nije prvi put da je Danska korigirala svoje planove. Prošle godine Vlada je odlučila preispitati projekt i odgoditi natječaje zbog skupoće. Još nije jasno kakav će utjecaj odgoda imati na planove za instaliranje Triton veze između Danske i Belgije.